Boje očiju su verifikovane kao plave ili smeđe, a u eksperimentalnoj grupi bilo je 25 ljudi sa nekom nijansom plavih očiju i 14 sa svijetlosmeđim ili tamnosmeđim očima. Oni sa plavim očima mogli su da čitaju pod slabijim svjetlom – od samo 0,7 luksa u prosjeku – dok je osobama sa smeđim očima u prosjeku bilo potrebno minimalno osvjetljenje od 0,82 luksa. Imajući to na umu, ova preliminarna studija pokazala je da je gubitak pigmentacije u oku bio osobina kod pripadnika nekih populacija kako bi se maksimizirao vid u okruženjima sa slabom osvjetljenošću, piše „Sajens alert“.

Svako oko „poprskano“ je različitim količinama proteina kao što je melanin. Veće količine ovog proteina zatamnjuju oči. Kako se pigmentacija iscrpljuje, rasipanje svjetlosti kroz providne slojeve oka daje im plavlju nijansu. Pretpostavka je da je evolucija nekima podarila više pigmenta iz dobrog razloga. S obzirom na to da osobe sa tamnijim očima imaju manju učestalost oboljenja kao što su rak i makularna degeneracija, oko sa puno melanina će vjerovatno pružiti veći stepen zaštite.

Plave oči su rezultat genetske promjene koja se dogodila davno i koja se danas prenijela krvnim linijama nadaleko i naširoko kroz vijekove, a danas se mogu naći kod stotina miliona ljudi širom svijeta. Kao i mnoge adaptacije, objašnjenje i razlog nastanka plavih očiju svakako su složeni.

U svakom slučaju, nova preliminarna studija ukazuje na širok spektar i bogatstvo različitosti savremenog čovjeka, i na to koliko te različitosti mogu uticati na svakodnevni život. Ovog puta u pitanju je kvalitet čula vida, tačnije – utvrđivanje finih razlika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.