To podrazumijeva, naglasio je, izradu studija uticaja na životnu sredinu, procjenu mogućih rizika, javne rasprave, uključivanje lokalnih zajednica i stručne javnosti, kao i definisanje mjera zaštite koje će spriječiti ili svesti na minimum eventualne negativne posljedice.

"Upravo to je jedna od najvažnijih uloga Ministarstva. Naš zadatak nije samo da sprovodimo zakonske procedure, već i da obezbijedimo da svaka investicija bude pažljivo analizirana iz aspekta uticaja na životnu sredinu. Želimo investicije, ali želimo i da sačuvamo naše rijeke, šume, plodnu zemlju, biodiverzitet i kvalitet života građana", istakao je Vipotnik.

On je naveo da to znači energetsku obnovu javnih objekata, bolju izolaciju zgrada, savremene sisteme grijanja i hlađenja, kao i podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije u domaćinstvima i privredi.

"Najčistija energija je ona koju ne moramo da proizvedemo, jer smo je racionalno koristili", poručio je Vipotnik.

On je naglasio da proces energetske tranzicije nije nešto što se dešava preko noći, već zahtijeva pažljivo planiranje, znatna finansijska ulaganja i dobru saradnju institucija, privrede, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera.

"Srpska želi da bude dio tog procesa, ali na način koji će uvažiti naše prirodne potencijale, ekonomske potrebe i interese naših građana", istakao je Vipotnik.

Dodao je da je cilj da Republika Srpska koristi svoje prirodne resurse, ali ne tako da ih troši, već da ih sačuva i za buduće generacije.

"To je jedno od najvažnijih pitanja s kojima se danas suočava ne samo Republika Srpska već i sve zemlje koje žele da obezbijede ekonomski razvoj, energetsku sigurnost i istovremeno sačuvaju prirodne resurse. Naš stav je da razvoj i zaštita životne sredine ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, oni moraju ići zajedno, jer samo takav pristup može obezbijediti dugoročan i održiv razvoj", poručio je Vipotnik.

On je podsjetio da Republika Srpska raspolaže znatnim energetskim potencijalima poput rijeka koje imaju značajan hidroenergetski kapacitet, puno sunčanih dana pogodnih za razvoj solarne energije, povoljne lokacije za korištenje energije vjetra, kao i potencijal biomase.

"To su resursi koji nam mogu obezbijediti veću energetsku nezavisnost, nove investicije, razvoj privrede i otvaranje novih radnih mjesta. Međutim, svaki od tih potencijala mora se koristiti odgovorno i planski. Zato je osnovni princip kojim se rukovodimo da se nijedan značajan projekat ne može realizovati bez poštovanja zakonskih procedura i ekoloških standarda", rekao je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, balans između razvoja i zaštite prirode postiže se upravo kroz dobro prostorno planiranje, što omogućava da se unaprijed odrede područja pogodna za razvoj određenih projekata, ali i ona koja moraju ostati zaštićena zbog svoje prirodne vrijednosti.

"Na taj način izbjegavaju se sukobi između razvoja i očuvanja životne sredine, a odluke se donose na osnovu struke, zakona i dugoročnog interesa društva", zaključio je Vipotnik. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.