Šta je ispunjeno od uslova za zatvaranje OHR-a?

Iako se često navodi da je državna imovina jedino preostalo neriješeno pitanje iz ove agende, ipak to nije slučaj. Naprimjer, četvrti cilj odnosi se na potrebu fiskalne održivosti zemlje, a Kristijan Šmit je u maju prošle godine, u funkciji visokog predstavnika, tokom predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a naveo da ni taj cilj i dalje nije ispunjen.

"U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine, ali još uvijek nije u potpunosti osigurana izvjesnost i adekvatnost finansiranja institucija BiH", naveo je on, što sugeriše da OHR i dalje ne smatra da je taj uslov ispunjen.

Vladavina zakona

Ni peti cilj, koji se odnosi na vladavinu zakona, takođe se ne smatra ispunjenim, što svake godine u svojim izvještajima navodi i EU, koja, inače, smatra da je OHR nekompatibilan sa suverenošću BiH kao zemlje i često navodi da je potrebno da BiH iz dejtonske pređe u briselsku fazu, što je često tihi signal da bi kancelariju trebalo zatvoriti što je prije moguće.

I kada je u pitanju vojna imovina, često se navodi da je to pitanje riješeno 2018. godine, kada je NATO, referišući se na uslove iz Talina o vojnoj imovini kao uslovu za Akcioni plan za članstvo, naglasio da je ostvaren značajan napredak, nakon čega je BiH dozvoljeno da godinu kasnije podnese prvi plan u okviru MAP-a. Međutim, nisu sve od 57 traženih lokacija registrovane na BiH, zbog toga što između RS i FBiH i dalje ne postoji saglasnost o tome kome ta imovina zapravo pripada.

Iz ovoga se može zaključiti da je samo pitanje distrikta Brčko riješeno u potpunosti, jer je Republika Srpska pristala na amandman na Ustav BiH, kojim je riješen status ovog distrikta, i izbrisala entitetsku granicu kroz Brčko.

Podsjećanja radi, pet ciljeva odnosi se na državnu imovinu, vojnu imovinu, fiskalnu održivost, Brčko distrikt i vladavinu zakona.

Dva uslova

Osim ovih ciljeva, deklarisana su i dva uslova, koja se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivnu ocjenu Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira o punom poštovanju Dejtonskog sporazuma.

Nijedan od ovih uslova nije u potpunosti ispunjen, čak ni onaj koji se odnosi na SSP. Naime, iako je sporazum potpisan još 2008. godine, brojne obaveze iz tog sporazuma i dalje nisu ispunjene, iako su rokovi prošli prije nekoliko godina. Naprimjer, BiH i dalje nema program za usvajanje evropske pravne stečevine, još nije u potpunosti riješeno ni pitanje državne pomoći, kao ni brojna druga pitanja.

Ipak, sudeći prema očekivanjima da će nakon izbora narednog mjeseca sve ove teme doći na sto i da se fokus stavlja na pitanje državne imovine, dijelom i zbog namjere stranih investitora da ulažu u BiH, ne bi bilo iznenađenje da PIC, na insistiranje Amerikanaca, zaključi da su uslovi ispunjeni i da se donese zakon kojim će biti riješeno pitanje državne imovine, kako bi se krenulo u tranziciju i zatvaranje OHR-a.

Kada je PIC 2008. godine donio agendu 5+2, to je bila politička odluka koja je odražavala međunarodni konsenzus tog vremena. Danas, kada se politički konsenzus promijenio, isto tijelo može donijeti novi zaključak i ocijeniti da su uslovi ispunjeni, što bi onda značilo i konačno zatvaranje OHR-a.