Dovoljno je da se u prolazu osjeti miris prženih paprika, vlažnog asfalta poslije kiše ili starog parfema, pa da se pred očima pojavi prizor za koji se činilo da je nestao. Takva sjećanja često ne dolaze planski: uz miris se vrati i dio atmosfere, nečiji glas, prostorija ili osjećaj iz određenog perioda života. Psihologija za ovu pojavu koristi naziv „Prustov fenomen“, po književniku Marselu Prustu i njegovom opisu kolačića madlena koji pokreće uspomene iz djetinjstva.

Miris ima blisku vezu s pamćenjem i emocijama

Kada udahnemo miris, receptori u nosu šalju signal do olfaktorne lukovice, prve stanice za obradu mirisnih informacija u mozgu. Odatle se signal usmjerava prema više područja, uključujući piriformni korteks, dijelove amigdale i entorinalni korteks, koji je važna veza prema hipokampusu.

Amigdala učestvuje u obradi emocionalnog značenja iskustava, dok je hipokampus važan za povezivanje događaja sa njihovim mjestom i vremenom. Zato miris nekog sredstva za pranje, duvana, drveta ili hrane može aktivirati ne samo naziv predmeta nego i širi zapis o situaciji u kojoj je taj miris ranije doživljen.

Olfaktorni sistem se po organizaciji razlikuje od drugih čula: do primarnog olfaktornog korteksa dolazi bez obaveznog prolaska kroz talamus, kakav je tipičan za većinu drugih senzornih puteva. To ne znači da mirisi imaju neku „prečicu“ do savršeno sačuvanih uspomena, ali pomaže objasniti njihovu tijesnu povezanost s mrežama za emocije i sjećanje.

Uspomena nije uskladištena u samom mirisu

Miris postaje snažan okidač zato što je ranije bio dio konkretnog iskustva. Ako se miris mandarina godinama ponavljao tokom zimskih raspusta, može se povezati s porodičnim okupljanjima, svjetlom u stanu, muzikom ili osjećajem iščekivanja. Kod druge osobe isti miris može biti sasvim običan, ili izazvati potpuno drugačiju reakciju.

Zbog toga nema univerzalnog značenja pojedinih mirisa. Vanilija nije sama po sebi „miris djetinjstva“, niti miris bolnice kod svakoga izaziva nelagodu. Važno je šta se dešavalo u trenutku kada je osoba ranije osjetila taj miris, koliko je iskustvo bilo lično važno i koliko se puta sličan spoj ponovio.

Mirisni podsticaji često se javljaju iznenada i teško ih je precizno imenovati riječima. Upravo ta neposrednost može doprinijeti tome da sjećanje izroni prije nego što ga svjesno počnemo tražiti. Nekada se prvo pojavi osjećaj poznatosti, a tek potom uspomena dobije jasniji oblik.

Zašto se često vraćaju rani periodi života

U istraživanjima sa starijim ispitanicima uspomene izazvane mirisima češće su bile vezane za prvu deceniju života nego uspomene pokrenute riječima ili slikama. Nasuprot tome, kod verbalnih podsticaja često se vidi više sjećanja iz adolescencije i rane odrasle dobi.

Jedno objašnjenje je da su mnoga rana iskustva izrazito čulna: dom, kuhinja, školske klupe, odjeća, dvorište i godišnja doba pamte se kroz više istovremenih utisaka. Ipak, to nije pravilo za svakoga, niti svaki miris priziva djetinjstvo. Miris može vratiti i nedavni događaj ako je bio posebno upečatljiv ili emocionalno obojen.

Istraživanja uglavnom pokazuju da uspomene potaknute stvarno prisutnim mirisom ljudi mogu doživjeti kao emocionalnije i kao snažniji povratak u prošli trenutak nego uspomene potaknute istim predmetom prikazanim riječju ili slikom. Međutim, naučnici upozoravaju da dio tog efekta može zavisiti i od raspoloženja koje sam miris izaziva u trenutku prisjećanja.

Živopisno ne znači i potpuno tačno

Osjećaj da smo se „vratili tamo“ nije isto što i fotografska preciznost pamćenja. Autobiografska sjećanja se pri svakom prizivanju djelimično rekonstruišu: mozak povezuje fragmente prizora, osjećaja, kasnijih razgovora i opšte znanje o vlastitoj prošlosti.

Zato miris može pouzdano pokrenuti doživljaj bliskosti sa nekim periodom, a da pojedinosti prizora ipak nisu sasvim tačne. Njegova posebna snaga nije u tome što čuva prošlost netaknutom, već što može aktivirati gusto povezanu mrežu ličnih iskustava, emocija i čulnih detalja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.