Maksimović je istakao da Bijeljina ima izuzetno povoljne preduslove za razvoj, prije svega zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim karakteristikama Semberije, ali i snažnoj poljoprivrednoj proizvodnji, potencijalu prehrambene industrije i turističkim resursima.

Posebno je istakao značaj izgradnje autoputa, koji predstavlja jedan od strateških projekata za područje Semberije.

„Izgradnja autoputa predstavlja strateški projekat za naš grad koji će Bijeljinu u narednom periodu pozicionirati i afirmisati kao regionalni, ekonomski i tranzitni centar“, ističe Maksimović.

Govoreći o prostornom uređenju, Maksimović je ocijenio da Bijeljini nedostaje jedno potpuno novo, planski osmišljeno i samoodrživo naselje, koje bi, pored stambenih, imalo i sve potrebne komercijalne, uslužne i druge sadržaje. Kako je naveo, u narednom periodu posebnu pažnju trebalo bi posvetiti potencijalu geotermalnih voda, koji bi mogao biti jedan od resursa za razvoj novog naselja.

Maksimović je dodao da je u toku izrada nacrta revizije i izmjene Urbanističkog plana iz 2020. godine, te da bi ova ideja trebalo da bude implementirana u prostorno-plansku dokumentaciju. Istovremeno, Bijeljini su potrebni savremeni i međusobno usklađeni planski dokumenti koji će pratiti njen dalji razvoj.„Nadam se da ćemo za nekoliko godina vidjeti Bijeljinu koja ima novi prostorni plan, novi urbanistički plan kao strateški dokument jednog urbanog područja, a na bazi tog urbanističkog plana da imamo urađene sve nove ili revidirane postojeće sprovedbene dokumente prostornog uređenja, odnosno regulacione planove“, rekao je Maksimović, ističući da su se potrebe grada značajno promijenile u posljednjih nekoliko godina, zbog čega nije dovoljno oslanjati se na planske dokumente koji su doneseni prije više od jedne decenije.„Ne možemo više imati situaciju da primjenjujemo planove iz 2006, 2008. ili 2010. godine, jer su se potrebe za razvojem Bijeljine itekako promijenile u posljednjih nekoliko godina, a da ne govorimo o periodu od dvije decenije“, kaže Maksimović.

Maksimović je podsjetio da je procedura usvajanja prostorno-planske dokumentacije složena i dugotrajna, jer podrazumijeva više faza – od izrade prednacrta i stručne rasprave, preko nacrta plana i javnog uvida, do javne rasprave i razmatranja primjedbi i inicijativa građana.

„To je zaista složen i kompleksan posao. Potrebno je odgovoriti na sve primjedbe i inicijative, vodeći računa o javnom interesu i potrebama građana“, podsjetio je Maksimović.

Govoreći o budućem razvoju gradskih zona, Maksimović je istakao značaj mješovitog stanovanja, koje je predviđeno urbanističkim planom. Kako je objasnio, nije moguće čitave dijelove grada strogo opredijeliti samo za kolektivno ili samo za individualno stanovanje, te je zbog toga potrebno uvoditi mješovite stambene zone, naglasivši značaj kontinuiranog donošenja i revizije regulacionih planova, jer se potrebe grada mijenjaju mnogo brže od planskih perioda koji često traju deset godina.

Govoreći o razvoju grada, Maksimović se osvrnuo i na pitanje stanovanja i stvaranja uslova za ostanak mladih ljudi i porodica u Bijeljini.

„Grad već ima mjere podrške mladim bračnim parovima i mladima, kao i subvencije za kupovinu seoskih domaćinstava, ali je potrebno i da država reaguje tako da mladi ljudi i porodice dobiju stanove po proizvođačkoj cijeni, a ne po tržišnoj, komercijalnoj cijeni sa uračunatom zaradom investitora“, kaže Maksimović.

Pitanje pristupačnog stanovanja, prema njegovim riječima, nije izolovano socijalno pitanje, već je direktno povezano sa demografskim i ekonomskim razvojem.

„Nastavićemo da se borimo za opstanak radno sposobnih ljudi i intelektualne elite na ovim prostorima. Potrebe ljudi su se promijenile, ali imamo snagu, upornost i znanje da stvaramo uslove za kvalitetan život i ostanak mladih ljudi i porodica na ovim prostorima“, zaključio je Maksimović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.