Kafa ne djeluje samo na mozak: naučnici otkrili vezu sa crijevnim mikrobiomom

Omiljeni jutarnji napitak možda ima složeniji uticaj na organizam nego što se ranije smatralo. Novo istraživanje pokazuje da je redovno konzumiranje kafe povezano s promjenama u crijevnom mikrobiomu, kao i s određenim promjenama kognitivnih funkcija i raspoloženja.

Kada je riječ o djelovanju kafe, najčešće se pomisli na kofein i njegov uticaj na mozak, poput veće budnosti, pažnje i osjećaja energije. Međutim, naučnici sve više proučavaju takozvanu osu crijeva–mozak, odnosno dvosmjernu komunikaciju između digestivnog sistema i mozga.

Upravo je ta veza bila u središtu istraživanja u kojem su naučnici ispitivali kako kafa utiče na crijevne bakterije, metabolite te određene kognitivne i psihološke pokazatelje.

U istraživanju su učestvovale zdrave odrasle osobe. Redovni konzumenti kafe najprije su dvije sedmice prestali da piju ovaj napitak, a zatim su ga ponovo počeli konzumirati, pri čemu je dio ispitanika pio kafu s kofeinom, a dio beskofeinsku kafu.

Rezultati su pokazali da se promjene u crijevnom mikrobiomu mogu pojaviti relativno brzo nakon prekida i ponovnog uvođenja kafe. Određene promjene zabilježene su i kod osoba koje su pile beskofeinsku kafu, što sugeriše da se efekti ne mogu u potpunosti objasniti samo kofeinom.

Naučnici su uočili promjene kod određenih bakterijskih vrsta i u metabolitima koje stvaraju mikroorganizmi u crijevima. Neka od tih jedinjenja imaju potencijalno neuroaktivna svojstva, što otvara mogućnost da je dio efekata kafe na organizam povezan s načinom na koji crijevni mikrobiom komunicira s mozgom.

Poređenje obične i beskofeinske kafe jedan je od najzanimljivijih aspekata istraživanja. Obje vrste uticale su na određene komponente mikrobioma, što ukazuje na to da bi i drugi sastojci kafe, poput polifenola i različitih bioaktivnih jedinjenja, mogli imati ulogu.

Kod ispitanika su zabilježene i razlike u pojedinim pokazateljima povezanim s raspoloženjem, stresom i kognitivnim funkcijama. U grupi koja je konzumirala beskofeinsku kafu uočena su poboljšanja u određenim testovima pamćenja, dok je kafa s kofeinom bila povezana s promjenama u anksioznosti, stresu i pažnji.

Istraživači naglašavaju da je riječ o složenoj vezi te da rezultati ne dokazuju kako promjene u crijevnim bakterijama direktno uzrokuju promjene u kognitivnim funkcijama. Istraživanje pokazuje povezanost između konzumiranja kafe, crijevnog mikrobioma i određenih fizioloških i kognitivnih pokazatelja, ali ne dokazuje da kafa direktno poboljšava zdravlje mozga.

Za utvrđivanje načina na koji ove promjene funkcionišu i njihovog mogućeg dugoročnog značaja za zdravlje potrebna su veća i dugotrajnija istraživanja.

Izvor: Nature Communications