Glas: Industrija Srpske u plusu, ali rast više podigle cijene nego proizvodnja
Rast ukupnog prometa industrije u Srpskoj od pet odsto tokom ljeta, podstaknut prvenstveno povećanom inostranom potražnjom za domaćim prehrambenim proizvodima, privrednici i ekonomisti posmatraju sa oprezom uz upozorenje da je finansijski plus većim dijelom rezultat viših cijena, nego stvarnog količinskog obima proizvodnje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan promet industrije u Srpskoj u julu bio je za pet odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na prosjek 2025. godine povećan za 7,9 odsto. Na inostranom tržištu promet je u julu, na godišnjem nivou, povećan za 9,6 odsto, dok je na domaćem smanjen za 1,6 odsto, piše Glas.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Direktor Područne privredne komore Banjaluka i ekonomista Aleksandar Ljuboja kazao je za "Glas" da pozitivne pokazatelje treba posmatrati oprezno, jer nije jasno u kojoj mjeri rast prometa proizlazi iz većeg obima, a u kojoj iz rasta cijena.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Kada generalno posmatramo koji dio industrije je u porastu, da li je to metalurgija, energetika ili neka druga prerađivačka industrija, sami parametri su pozitivni. To je vjerovatno rezultat dodatne aktivnosti, ali i činjenice da smo prethodnih godina imali pad industrijske proizvodnje, pa se polazna vrijednost smanjivala i sada smo došli do faze stabilizacije i blagog rasta - rekao je Ljuboja.
On je naglasio da je, osim samog rasta, važna i struktura tog prometa, kao i kretanje izvoza.
- Ako izvoz raste, možemo biti zadovoljni i to posmatrati kao stabilniji period, uprkos negativnim kretanjima u pojedinim oblastima, poput naftnih derivata i petrohemije. Ipak, moramo biti oprezni jer ne znamo da li je promet po količini veći ili je samo njegova novčana vrijednost veća, s obzirom na to da su cijene rasle. Struktura je veoma bitna - kazao je Ljuboja.
Dodao je da je zbog eksternih faktora teško prognozirati kretanja u narednom periodu.
- Ne možemo mnogo toga predvidjeti zbog geostrateških kretanja, cijena energenata i prehrambenih proizvoda, na koje ne možemo uticati. Ako se trendovi nastave u ovom pravcu, nema prevelikih pozitivnih očekivanja, ali moramo i dalje biti optimisti - rekao je Ljuboja.
Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić kazao je da, uprkos julskom rastu, podaci za prvih osam mjeseci ukazuju na nastavak nepovoljnog trenda u industrijskoj preradi.
- Tokom ljeta smo imali sezonski priliv primarnih poljoprivrednih proizvoda koji su prerađivani, poput brašna, koji su najviše izvoženi u Tursku. Potražnja iz inostranstva za tim proizvodima bila je znatno veća nego prošle godine, čemu je doprinio i smanjen izvoz pšenice, kukuruza i uljarica iz crnomorskog regiona, kao i otežan transport zbog rata u Ukrajini. Turska nije imala dovoljne količine, pa se okrenula našem tržištu - rekao je Andrić.
On je istakao da je julski rezultat potrebno posmatrati u širem kontekstu.
- Mi već četiri godine imamo pad industrijske proizvodnje i taj trend se nastavlja. Zato jedan dobar mjesec sam po sebi ne može značajnije promijeniti ukupnu sliku - kazao je Andrić.
Osvrćući se na rast prometa na domaćem tržištu, on je objasnio da veći novčani iznos ne znači nužno i veću količinsku prodaju.
- U apsolutnom iznosu imamo povećanje zbog rasta cijena energenata koje uvozimo, što se odrazilo i na cijene proizvoda. Zbog toga je konačni iznos prometa i prihoda veći, iako je količinski on možda niži. Finansijski iznos, dakle, raste, ali to ne mora značiti i veći obim proizvodnje - rekao je Andrić.
On smatra da je za preokret neophodna snažnija podrška domaćoj proizvodnji, posebno u oblastima u kojima je uvozna zavisnost velika.
Mjere
Branimir Andrić je istakao da su pripremili desetak konkretnih mjera za naredni program ekonomskih reformi, kojima bi trebalo podržati domaću proizvodnju i smanjiti uvozno-izvozni deficit.
- Posebnu pažnju treba usmjeriti na proizvode koje uvozimo u velikoj mjeri, odnosno više od 70 odsto, kako bismo jačali sopstvenu proizvodnju strateški važnih proizvoda. Na taj način povećali bismo proizvodnju, smanjili uvoz i ostvarili pozitivan efekat na bruto domaći proizvod – rekao je Andrić.
