Privrednici u BiH po devet mjeseci čekaju na strane radnike
Poslodavci u BiH tvrde da zbog sporosti administracije na strane radnike čekaju i po devet mjeseci, upozoravajući da takve procedure ozbiljno ugrožavaju njihovo poslovanje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Dok privreda traži konkretno i brzo rješenje problema nedostatka radne snage, institucije za sada nude strateške dokumente i preporuke čija primjena tek treba da počne.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vlasnik i direktor kompanije “Krajina Klas” Saša Trivić kaže da su domaćem tržištu potrebni inostrani kadrovi, prvenstveno na poslovima koje domaći radnici ne žele da rade.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Navodi da je trenutno izdato oko 3.000 radnih dozvola za strane radnike, ali da su sve raspoložive kvote potrošene.
Prema njegovim procjenama, privredi je u ovom trenutku potrebno još najmanje dvije hiljade radnika, što godišnju potrebu podiže na oko 5.000 ljudi.
„To u suštini nije previše kada se uporedi sa brojem ljudi koji svake godine odlaze u penziju u odnosu na broj mladih koji izlaze iz škola“, objašnjava Trivić.
On dodaje da su teški, fizički poslovi spali na strance jer domaćih radnika više nema u dovoljnom broju.
U njegovoj firmi trenutno radi oko 50 stranih radnika, a zbog negativnih demografskih trendova taj broj će morati samo rasti, jer bez njih mnogi sektori jednostavno ne mogu funkcionisati.
Međutim, na putu od podnošenja zahtjeva do dolaska radnika na radno mjesto stoji zid od osam do devet mjeseci birokratije.
Privreda nema radnika, administracija nema brzine
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić upozorava da dugotrajne i komplikovane procedure direktno ugrožavaju poslovanje.
Naglašava da iskustva iz regiona jasno pokazuju da privreda ne može opstati bez uvoza radnika.
“Problem leži u spletu više faktora, a jedan od glavnih problema je Ambasada BiH u Indiji koja je nadležna za radnike koji dolaze iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Nepala. Tamo jednostavno nema dovoljno osoblja koje bi moglo na vrijeme obraditi svu dokumentaciju. Kada se na to doda sporost domaćih institucija i prebacivanje predmeta između entitetskih i državnih nivoa vlasti, dobija se višemjesečni zastoj”, naglasio je Škrebić.
Škrebić naglašava da sigurnosne provjere moraju ostati rigorozne, ali da se ostala administracija mora hitno ubrzati, jer bi prvi oporavak evropske privrede mogao potpuno ugušiti domaća preduzeća ako ne budu mogla proširiti proizvodnju.
S druge strane, u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH ističu da su svjesni problema te da koordiniraju rad između Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Federacije BiH, te Zavoda u Brčko distriktu.
U saradnji sa nadležnim udruženjima poslodavaca, Službom za poslove sa strancima, resornim ministarstvima i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), izradili su dokument pod nazivom „Mapa puta za zapošljavanje stranih radnika u BiH“.
Ovaj strateški dokument nudi set kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih preporuka.
“Predviđeno je formiranje stalne radne grupe za usklađivanje procedura, uvođenje elektronskog podnošenja zahtjeva i online portala radi praćenja predmeta, kao i ujednačavanje administrativnih zahtjeva među kantonima i entitetima. Takođe, predlaže se povećanje broja službenika u diplomatsko – konzularnim predstavništvima, sklapanje bilateralnih sporazuma sa zemljama iz kojih radnici dolaze, te osnivanje centralne informativne tačke za radnike i poslodavce”, pojasnili su u Agenciji.
Ipak, iz Agencije i sami priznaju da je njihova „Mapa puta“ samo skup preporuka i smjernica.
Svaki korak ka digitalizaciji, smanjenju papira i ubrzanju izdavanja radnih viza sada je isključivo u rukama nadležnih institucija na svim nivoima vlasti koje te mjere trebaju sprovesti u praksi.
BiH je u 2025. godini izdala ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, a najviše dozvola je izdato upravo radnicima iz Indije, Nepala i Turske.
Najviše radnih dozvola za strane radnike izdato je u građevinarstvu, zatim za ostale uslužne djelatnosti, kao i za trgovinu, piše Capital.
22° 10°
