Inverter tri puta jeftiniji od peleta

Visoke cijene peleta i ogrevnog drveta natjerale su mnoga domaćinstva u Srpskoj da se okrenu efikasnijim sistemima grijanja ili ulaze u kredite radi pripreme za zimu. Dok sezonski troškovi za pelet iznose oko 3.600 KM za objekat od 100 kvadrata, visokoefikasni inverteri i toplotne pumpe ostvaruju značajne uštede i neutrališu blok-tarife. Energetska računica pokazuje da grijanje na inverter klime tokom zime košta između 900 i 1.400 KM, što ovaj sistem čini i do tri puta jeftinijim u odnosu na paprene sezonske troškove nabavke peleta.

U specijalizovanoj trgovini "Zoki Elektronika" u Banjaluci kažu da je potražnja za klima-uređajima velika, a da kupci sve češće biraju modele koji, osim hlađenja, mogu služiti i za grijanje.

- Svi ovi uređaji najviše su traženi ljeti za hlađenje, a sada se uglavnom uzimaju skuplje varijante koje mogu i da griju. Znači, ne dogrijavanje, već grijanje - naglasili su u ovoj trgovini.

Cijene inverter klima kreću se od 650 KM do 1.300 KM, dok snažniji modeli mogu koštati i više.

Da cijene klima nisu značajnije mijenjane u odnosu na prošlu godinu, kažu i u "Ziratšopu" iz Živinica, koji robu prodaje širom BiH. Prema riječima trgovaca, potražnja za klimama je približno ista kao lani, dok je interesovanje za šporete na drva dugoročno u porastu.

- Najviše idu šporeti i klime. U odnosu na prošlu godinu nema neke posebne razlike, ali ako gledamo posljednje tri-četiri, potražnja za šporetima jeste veća - rekli su u ovoj radnji.

Veliko interesovanje bilježe i u "Lafatu", Centru za toplotne pumpe, gdje kažu da se potražnja dodatno povećala uz podsticaje za ovu vrstu grijanja.

- Toplotna pumpa radi na principu klime. Kod nas su najčešće niskotemperaturne pumpe koje zagrijavaju vodu do 50 stepeni. Najisplativije su uz podno grijanje, dok kod radijatorskog sistema računica nije ista - kazali su iz "Lafata".

Profesor na banjalučkom Univerzitetu Petar Gvero upozorava da građani ne bi trebalo da odluku donose samo na osnovu trenutne cijene energenta, već da prvo sagledaju koliko njihov objekat uopšte troši energije.

- Uvijek se najprije treba analizira konkretna kuća ili stan, jer je svaki objekat pojedinačan primjer. Trebalo bi primijeniti mjere koje dugoročno donose uštedu, a ne ad hok prelaziti sa jednog izvora na drugi - rekao je Gvero za "Glas".

Kako dodaje, to prije svega podrazumijeva izolaciju, kvalitetniju stolariju i druge mjere kojima se smanjuju toplotni gubici.

- Ako je kuća dovoljno dobro izolovana, toplotna pumpa je veoma dobar izbor, ali nije uvijek primjenjiva, posebno kada govorimo o pojedinačnim stanovima - istakao je Gvero.

On smatra da problem nije samo u izboru građana, već i u načinu na koji se upravlja tržištem energenata, posebno peletom i drvnom masom.

- Građani moraju razmišljati sistemski, ali država takođe mora reagovati. Imamo situaciju da su domaći resursi važni za energetsko snabdijevanje građana, a istovremeno imamo velike cjenovne udare - rekao je Gvero.

Dodao je da postojeći podsticaji za energetsku efikasnost predstavljaju dobar, ali nedovoljan korak i da bi sredstva za ove namjene trebalo povećati.

Visoke cijene ogreva posebno osjećaju domaćinstva sa manjim primanjima, zbog čega se, prema riječima izvršne direktorice prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murise Marić, građani sve češće odlučuju da ne griju cijele kuće i stanove.

- Veliki broj građana se odlučuje da se grije na električnu energiju. Ne griju sve prostorije, nego samo one u kojima najviše borave. To je čista računica - rekla je Marićeva.

Kvalitet

Murisa Marić navodi da četiri do pet tona peleta za sezonu, po cijeni od oko 900 KM po toni, predstavlja veliki izdatak koji mnoga domaćinstva teško mogu podnijeti.

- Nekada su nas ubjeđivali da će pelet biti pristupačan i ekonomičan, a danas se dešava suprotno. Mislim da bi trebalo kontrolisati i kvalitet peleta, ali i obezbijediti podršku građanima - rekla je Marićeva.