U Bijeljini o zaštiti djece od nasilja: Problem nedosljedna primjena Protokola i saradnja institucija

„Još nisu svima jasno definisane njihove nadležnosti i multisektorska saradnja, koja je predviđena, nije na nivou na kojem bi trebalo da bude“, istakla je Rajićeva.

Na skupu, koji je organizovala institucija Ombudsmana za djecu Republike Srpske, predstavljeni su ključni nalazi Posebnog izvještaja o primjeni Protokola, sačinjenog na osnovu analize predmeta iz perioda od 2024. do 30. juna 2026. godine.

Zamjenik ombudsmana za djecu Andrea Stanković navela je da je povećan broj prijava nasilja nad djecom, među djecom i od strane djece koje je ova institucija zaprimila, kao i da je nasilje sve vidljivije u javnom i digitalnom prostoru.

„Nasilje je vidljivije u javnom i u digitalnom prostoru i imamo puno upita građana na ovu temu“, rekla je Stankovićeva, ocijenivši da mehanizmi zaštite postoje, ali da je problem njihova nedosljedna primjena.

Kao jedan od primjera navela je postupanje škola, ističući da se roditelji obraćaju Ombudsmanu jer nisu bili upoznati sa nasiljem kojem je njihovo dijete bilo izloženo ili zato što je nasilje trajalo godinama bez konkretne reakcije nadležnih, sve do njegove eskalacije.

Ukazala je i na nedostatak kapaciteta i resursa u organima starateljstva, kao i na probleme u postupanju tužilaštava, posebno kada je riječ o hitnosti preduzimanja mjera zaštite.

Prema njenim riječima, zdravstvene ustanove često prve prepoznaju posljedice dugotrajne izloženosti djece nasilju, dok je kao primjer dobre prakse izdvojila rad policijskog Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet, u kojem je, kako je ocijenila, vidljiva efikasna i dosljedna primjena mjera.

Stankovićeva je naglasila i da nedostaju sveobuhvatni statistički podaci o nasilju nad djecom, koji bi predstavljali osnov za planiranje budućih mjera i javnih politika.

Posebno je ukazala na rezultate istraživanja u kojem su djeca kao najzastupljeniji oblik nasilja navodila socijalno nasilje, odnosno isključenost, za razliku od ranijeg shvatanja da je fizičko nasilje najčešće jer je najvidljivije.

„Svi zajedno moramo da radimo i da budemo usmjereni ka nultoj toleranciji na nasilje“, poručila je Stankovićeva.

Zamjenik ombudsmana za djecu Jovanka Vuković istakla je da je istraživanje podstaknuto povećanjem broja slučajeva nasilja, pojavom novih oblika nasilja i njegovom sve većom vidljivošću u javnosti.

Ona je naglasila značaj razmjene iskustava sa predstavnicima institucija koje učestvuju u sistemu zaštite djece, kako bi se utvrdili problemi u primjeni Protokola i predložila konkretnija rješenja.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici obrazovnih i zdravstvenih ustanova, policije, pravosuđa, nadležnih ministarstava i Republičkog pedagoškog zavoda, kao i drugi subjekti sistema zaštite djece sa područja bijeljinske regije.

Iz institucije Ombudsmana za djecu saopšteno je da će prijedlozi i zaključci učesnika biti razmotreni i ugrađeni u preporuke za dalje unapređenje sistema zaštite prava i najboljeg interesa djeteta.

Naglašeno je da se uspješnost sistema zaštite ne mjeri samo preduzetim aktivnostima, već njihovim stvarnim efektima – da li je dijete zaštićeno, da li je nasilje zaustavljeno i da li su stvoreni uslovi za njegovo sigurno i zdravo odrastanje.