Septembar drugi najtopliji u istoriji, globalne temperature ponovo iznad 1,5 stepeni
Septembar ove godine bio je drugi najtopliji septembar u istoriji globalnih mjerenja, sa prosječnom temperaturom od 16,27 stepeni Celzijusovih, saopštila je Služba EU za klimatske promjene „Kopernik“. Bio je to drugi uzastopni mjesec ove godine u kojem su globalne temperature premašile 1,5 stepen Celzijusov iznad predindustrijskog nivoa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Septembar ove godine bio je drugi najtopliji septembar u istoriji globalnih mjerenja, sa prosječnom temperaturom od 16,27 stepeni Celzijusovih, saopštila je Služba Evropske unije za klimatske promjene „Kopernik“.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima službe, prošli mjesec bio je drugi uzastopni mjesec ove godine u kojem su globalne temperature premašile granicu od 1,5 stepen Celzijusov iznad predindustrijskog nivoa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U zapadnoj Evropi septembar je bio najtopliji do sada, dok je na nivou cijelog evropskog kontinenta bio treći najtopliji u istoriji mjerenja.
Dugotrajne suše izazvale su rekordno nizak vodostaj na dijelovima rijeka Rajne, Dunava, Visle i Garone-Dordonje. Nizak nivo vode doveo je do poremećaja u plovidbi, vodosnabdijevanju i poljoprivredi u više zemalja, navodi „Kopernik“.
U međuvremenu, morski led oko Antarktika dostigao je treći najniži godišnji zimski maksimum.
Direktor „Kopernika“ Karlo Buontempo izjavio je da su, nakon ekstremno toplog ljeta, u dijelovima Evrope ponovo zabilježene izuzetno visoke temperature.
„Nalazimo se u novom nizu mjeseci iznad 1,5 stepeni Celzijusovih, a s obzirom na to da snažan fenomen El Ninjo i dalje jača, vjerovatno je da će to potrajati i do 2027. godine“, rekao je Buontempo.
On je naveo da je premašivanje granice od 1,5 stepeni predviđene Pariskim klimatskim sporazumom bilo samo pitanje vremena, ali je naglasio da odluke koje budu donesene i dalje mogu uticati na obim i trajanje zagrijavanja.
„Koliko daleko ćemo je premašiti i koliko će to trajati, i dalje zavisi od nas“, istakao je Buontempo.
Pariski sporazum o klimatskim promjenama usvojen je 2015. godine, a potpisalo ga je 195 strana. Njegov cilj je ograničavanje globalnog zagrijavanja na znatno ispod dva stepena Celzijusova u odnosu na predindustrijski nivo, uz nastojanje da se rast zadrži na 1,5 stepeni.











