KRAJ JEFTINIH POLOVNJAKA U BiH? Od 2027. stižu stroža pravila, evo šta čeka kupce

a prvi pogled, čini se da je riječ o potezu koji se može opravdati potrebom za zaštitom životne sredine, piše Faktor.

BiH godinama ima ozbiljne probleme sa zagađenjem vazduha, posebno tokom zimskih mjeseci, a saobraćaj je jedan od izvora štetnih emisija.

Iza najave o podizanju ekološkog standarda krije se pitanje: hoće li građani zaista dobiti čistiji vazduh ili će se promjena prije svega odraziti na njihove novčanike?

Koja je razlika između Euro 5 i Euro 6 motora?

Kod dizelskih automobila dozvoljena emisija azotnih oksida smanjena je sa 180 na 80 miligrama po pređenom kilometru.

Riječ je o značajnom pooštravanju standarda, jer azotni oksidi doprinose stvaranju prizemnog ozona i sitnih čestica koje štetno djeluju na zdravlje ljudi.

U javnosti se često stvara pojednostavljena slika prema kojoj je svaki automobil sa Euro 5 motorom veliki zagađivač, a svaki Euro 6 gotovo ekološki prihvatljiv.

Ali, da li je baš sve tako ili je u pozadini i lobi koji gura vlastite interese?

Nije isto vozilo koje je redovno održavano i ima ispravne sisteme za obradu izduvnih gasova i automobil kojem su uklonjeni DPF filter ili katalizator.

Isto tako, oznaka Euro 6 ne znači da vozilo u stvarnoj vožnji uvijek emituje onoliko štetnih materija koliko je dozvoljeno laboratorijskim testovima.

Kakva je praksa u regionu?

Zanimljivo je da se pravila u regionu prilično razlikuju. Srbija i dalje dopušta uvoz polovnih automobila koji ispunjavaju Euro 3 standard, dok je Crna Gora od jula 2024. godine uvela Euro 5 kao minimalni uslov.

U Sjevernoj Makedoniji minimalni standard je Euro 4, a najave o prelasku na Euro 5 nisu realizovane.

Ako BiH usvoji najavljenu promjenu, imaće znatno strože uslove od susjednih država.

Šta bi promjene značile za tržište polovnih automobila?

Tržište polovnih automobila u BiH velikim dijelom zavisi od uvoza, a za brojne građane upravo su vozila starijih generacija jedina finansijski dostupna opcija.

Kada se izbor suzi, moguće je očekivati rast cijena automobila koji ispunjavaju nove uslove.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2025. godine uvezeno je 95.421 vozilo, od čega čak 86.129 polovnih.

Ukupna vrijednost uvezenih vozila iznosila je 1,145 milijardi KM, a na ime dažbina naplaćeno je približno 262,7 miliona KM.

Brojke jasno pokazuju koliko je tržište polovnih automobila značajno za domaću ekonomiju, ali i koliko je novca povezano sa njihovim uvozom.

Iz tog razloga zanimljivo je što se uoči najavljenog uvođenja Euro 6 standarda pojavila i inicijativa Udruženja uvoznika i trgovaca motornim vozilima Republike Srpske za smanjenje carinskog opterećenja na uvoz polovnih automobila.

Predstavnici udruženja smatraju da bi stroži ekološki uslovi morali biti praćeni povoljnijom carinskom politikom, kako bi se izbjeglo dodatno poskupljenje polovnih vozila.

U praksi bi to značilo sljedeće: na primjeru automobila vrijednog 10.000 evra, predloženo smanjenje carinskog opterećenja kupcu bi moglo donijeti uštedu od približno 1.200 evra.

Hoće li građani platiti najveću cijenu?

Ako se zabrani uvoz velikog dijela jeftinijih polovnih vozila, a ne ponude nikakve olakšice za kupovinu novijih i ekološki prihvatljivijih automobila, teret promjene najviše će osjetiti građani sa nižim primanjima.

Postoji i još jedan problem koji se često zanemaruje. BiH može postaviti strože uslove za uvoz, ali ako istovremeno ne bude ozbiljno kontrolisala tehničku ispravnost automobila koji već saobraćaju njenim putevima, efekti će biti ograničeni.

Nema mnogo koristi od zabrane uvoza Euro 5 vozila ako se na putevima nastave voziti automobili sa Euro 6 oznakom, ali neispravnim ili uklonjenim sistemima za smanjenje emisija.

Osim toga, saobraćaj nije jedini izvor zagađenja. Tokom zime značajan doprinos daju individualna ložišta, korištenje uglja i drveta, industrijska postrojenja i drugi izvori.