Politički zemljotres u Americi: Tramp izgubio, demokrate preuzele kontrolu

Demokrate su, prema projekcijama rezultata međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, osvojile većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, čime će od januara preuzeti kontrolu nad oba doma Kongresa.

Ovakav ishod predstavlja značajnu promjenu odnosa političkih snaga u Vašingtonu i otvara prostor opoziciji da pojača pritisak na administraciju predsjednika Donalda Trampa. Prema izvještajima američkih medija, demokrate će novu većinu iskoristiti za snažniji nadzor nad radom izvršne vlasti i pokretanje istraga koje se odnose na predsjednika, članove njegove porodice i saradnike.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris izjavio je da "danas počinje veliki američki povratak", nakon što su rezultati pokazali da će njegova stranka preuzeti kontrolu nad tim domom.

"Demokrate u Predstavničkom domu su povratile kontrolu nad Kongresom Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Džefris pristalicama, dodajući da su građani poručili da im je dosta ekstremizma i korupcije.

Najavio je da će demokrate od januara početi da sprovode promjene i da će graditi Kongres koji će, kako je rekao, obične Amerikance stavljati na prvo mjesto. Džefris bi, ukoliko bude izabran za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, mogao da postane prvi Afroamerikanac na toj funkciji.

Među temama koje će se naći u fokusu demokrata biće, prema najavama kongresmena Roberta Garsije, vodećeg demokratskog člana Odbora za nadzor i reformu vlade Predstavničkog doma, "korupcija porodice Tramp", kao i detaljna istraga o osobama povezanim sa Džefrijem Epstinom.

Porodica Tramp na udaru

Garsija je najavio da će se kongresmeni baviti i pitanjima u vezi sa sukobom u Iranu i napadima na brodove u Karipskom moru. Nova većina mogla bi da pokrene i postupak opoziva Trampa po treći put. Predstavnički dom odlučuje o pokretanju opoziva, dok Senat potom razmatra optužbe i odlučuje o eventualnom razrješenju predsjednika.

Kontrola nad oba doma Kongresa demokratama daje veći uticaj na zakonodavnu agendu, ali ne znači da će Tramp izgubiti predsjednička ovlašćenja. On će ostati na čelu izvršne vlasti, moći će da donosi izvršne naredbe i zadržaće pravo veta na zakone koje usvoji Kongres.

Tramp je ranije rekao da očekuje da bi veto mogao da koristi "mjesec ili dva", prije nego što postigne kompromise sa demokratama. Za poništavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina i u Predstavničkom domu i u Senatu, koju demokrate neće imati. Ipak, sukobi sa Kongresom mogli bi da otežaju sprovođenje predsjednikove politike i dodatno pojačaju politički pritisak na Bijelu kuću.

Senat ima 100 članova, po dva iz svake američke države, koji se biraju na šestogodišnji mandat, pri čemu se približno trećina mjesta obnavlja svake druge godine. Zajedno sa Predstavničkim domom, koji predstavlja drugi dom Kongresa, Senat učestvuje u donošenju saveznih zakona – nijedan prijedlog ne može postati zakon bez odobrenja oba doma.

Preuzimanjem većine u oba tijela demokrate će dobiti mogućnost da vode kongresne odbore, pokreću istrage i detaljnije kontrolišu rad administracije, dok će Tramp za sprovođenje zakonodavnih inicijativa morati da traži dogovor sa opozicijom.