Trivić: Povećanje minimalne plate mora pratiti rast produktivnosti, a ne ugrožavati radna mjesta
Rast minimalne plate u Republici Srpskoj mora biti usklađen sa ekonomskim mogućnostima privrede, jer povećanje zarada koje ne prati rast produktivnosti može dovesti do novih poskupljenja, smanjenja izvoza i gašenja radnih mjesta, upozorio je Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On očekuje da će socijalni partneri postići dogovor o najnižoj plati za 2027. godinu, ali ističe da odluka ne bi trebalo da bude rezultat političkih pritisaka, već ekonomskih pokazatelja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Govoreći o pregovorima o najnižoj plati, Trivić je naveo da su i Vlada i sindikati oprezniji nego prethodnih godina, imajući u vidu iskustva sa značajnim rastom zarada i njegovim posljedicama.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Nije pitanje koliko će nam biti najniža plata, nego koliko će nam biti inflacija kao rezultat najniže plate i koliko ćemo izgubiti izvoznih radnih mjesta - rekao je Trivić u našem Јutarnjem programu.
Prema njegovim riječima, prerađivačka industrija u Republici Srpskoj već nekoliko godina bilježi negativne trendove. U posljednje tri godine izgubljeno je oko 7.000 do 8.000 radnih mjesta, a smanjen je i izvoz. Posebno su pogođeni drvna, tekstilna i kožarska industrija, dok dio radnika prelazi u trgovinu, koja se zbog nedostatka zaposlenih suočila sa potrebom povećanja plata.
Trivić smatra da je važno razlikovati povećanje zarada koje proizlazi iz boljeg poslovanja i produktivnosti od administrativnog povećanja koje preduzeća ne mogu da izdrže.
- Svaki rast plate koji nije proizvod uspješnosti firme, rasta produktivnosti i veće proizvodnje po radniku u principu ima negativan efekat za to preduzeće - ocijenio je on.
Dodao je da su plate u posljednje četiri do pet godina porasle oko 60 odsto, te upozorio da pojedina preduzeća više nemaju prostora da apsorbuju dodatne troškove. Kao primjer naveo je zatvaranje kompanija i gubitak radnih mjesta, ističući da je potrebno voditi računa o tome da li radnici nakon gašenja preduzeća imaju mogućnost zaposlenja u drugim sektorima.
Kao dodatne izazove za narednu godinu naveo je očekivani rast cijena električne energije, sirovina i drugih proizvodnih troškova, što bi moglo dodatno opteretiti izvozno orijentisane kompanije.
Kao jedan od načina za unapređenje konkurentnosti privrede vidi ulaganja u automatizaciju, tehnološki razvoj i stvaranje novih proizvoda.
- Podržao sam prijedlog osnivanja fonda za automatizaciju pri Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske, koji bi privrednicima omogućio dugoročne kredite na deset godina uz kamatnu stopu od dva odsto - rekao je Trivić.
Prema njegovoj ocjeni, takva podrška mogla bi pomoći kompanijama koje imaju kapacitet za modernizaciju, ali im nedostaju finansijska sredstva.
Trivić je podržao i preusmjeravanje dijela postojećih podsticaja ka tehnološkom razvoju, uz ocjenu da su ulaganja u nove tehnologije, proizvode i produktivnost ključna za dugoročan razvoj.
Kada je riječ o poreskom rasterećenju, Trivić smatra da bi direktna podrška prerađivačkoj i izvoznoj industriji mogla biti bolje rješenje od promjena koje bi mogle ugroziti stabilnost ukupnog poreskog sistema.
Govoreći o visini najniže plate za 2027. godinu, Trivić nije želio da licitira konkretnim iznosima, ali je izrazio očekivanje da će Vlada Republike Srpske biti odgovorna i da će socijalni partneri doći do kompromisa.
- Nama trebaju veće plate, ali treba biti objektivan - poručio je Trivić, naglašavajući da rast životnog standarda mora biti praćen većim stvaranjem vrijednosti, ulaganjem u znanje i unapređenjem produktivnosti.
9° -1°
12° 3°
