Orasi su više od ukusne grickalice: Četiri razloga da ih uvrstite u svakodnevnu ishranu
Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, vlaknima, biljnim proteinima i antioksidansima. Umjerena dnevna porcija može biti vrijedan dio uravnotežene ishrane, ali važno je voditi računa o količini i mogućim alergijama.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako se najčešće jedu kao dodatak kolačima ili kao užina između obroka, orasi sadrže niz hranljivih materija važnih za normalno funkcionisanje organizma. Zbog toga se često nalaze među namirnicama koje je poželjno uključiti u svakodnevnu ishranu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Posebno se izdvajaju po sadržaju alfa-linolenske kiseline (ALA), biljnog oblika omega-3 masnih kiselina. Sadrže i vlakna, biljne proteine, magnezijum, bakar, vitamin E te različita antioksidativna jedinjenja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Jedna od poznatijih prednosti oraha odnosi se na zdravlje srca i krvnih sudova. Njihov sastav, naročito nezasićene masne kiseline, može pomoći u održavanju povoljnog nivoa masnoća u krvi kada se konzumiraju kao dio uravnotežene ishrane.
Istraživanja ukazuju da redovno uključivanje oraha u ishranu može doprinijeti poboljšanju pojedinih pokazatelja kardiovaskularnog zdravlja. Ipak, nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti bolesti srca, jer na zdravlje utiču i fizička aktivnost, krvni pritisak, pušenje, stres i ukupne prehrambene navike.
Orasi sadrže omega-3 masne kiseline, polifenole i vitamin E, hranljive materije koje imaju ulogu u normalnom funkcionisanju organizma i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Pojedina istraživanja ispitivala su vezu između konzumiranja oraha i kognitivnih funkcija, pamćenja i koncentracije.
Međutim, još nema dovoljno dokaza za tvrdnju da orasi sami po sebi poboljšavaju pamćenje ili sprečavaju bolesti mozga.
Zahvaljujući prehrambenim vlaknima, orasi mogu doprinijeti normalnom radu sistema za varenje. Vlakna podržavaju redovno pražnjenje crijeva i predstavljaju hranu za korisne crijevne bakterije.
Mogu biti dobar dodatak ishrani koja podržava zdravlje crijeva, naročito ako se kombinuju s voćem, povrćem, integralnim žitaricama i drugim izvorima vlakana. Sadrže i biljna jedinjenja koja se istražuju zbog mogućeg uticaja na crijevnu mikrobiotu.
Iako su kalorični, orasi mogu biti koristan izbor za užinu. Kombinacija vlakana, proteina i zdravih masnoća doprinosi osjećaju sitosti, što može pomoći u kontroli apetita.
Za većinu odraslih osoba razumna količina je oko 30 grama dnevno, odnosno jedna manja šaka. Najbolje ih je birati bez dodatka soli, šećera i različitih preliva, a mogu se jesti samostalno ili dodavati u ovsenu kašu, jogurt, salatu ili smuti.
Orasi bi trebalo da zamijene grickalice s mnogo soli, šećera i zasićenih masnoća, a ne da budu dodatak već obilnim obrocima. Budući da su energetski bogata namirnica, prekomjerna konzumacija može znatno povećati dnevni unos kalorija.
Osobe alergične na orašaste plodove trebalo bi da izbjegavaju orahe jer alergijske reakcije mogu biti ozbiljne. Osobe sa posebnim prehrambenim potrebama ili zdravstvenim stanjima zbog kojih ograničavaju unos određenih namirnica trebalo bi da se posavjetuju s ljekarom ili nutricionistom.
Orasi nisu lijek i ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu. Njihova vrijednost najviše dolazi do izražaja kao dio raznovrsnog jelovnika i zdravih životnih navika.
9° 4°
13° 1°
