Vatikan otvara vrata svoje čuvene biblioteke – mesto gde se čuva više od dve hiljade godina istorije
Izložba „AQVA. Katastrofa i čudo“ pruža retku priliku da se obiđu prostorije Vatikanske apostolske biblioteke, koje su inače uglavnom dostupne samo naučnicima i istraživačima. Postavka je posvećena dvostrukoj ulozi vode – kao izvora života i znanja, ali i sile koja može da uništi dragoceno kulturno nasleđe.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vatikanska apostolska biblioteka jedno je od najmanje dostupnih mesta u Vatikanu. U njoj se čuvaju rukopisi, dokumenti i knjige koji svedoče o više od dve hiljade godina istorije, ali njene prostorije uglavnom mogu da vide samo naučnici i istraživači.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ipak, zahvaljujući novoj izložbi „AQVA. Katastrofa i čudo“, posetioci sada imaju priliku da zavire u ovo izuzetno zdanje i upoznaju se sa njegovim bogatim nasleđem. Izložba ujedno otvara novi petogodišnji izlagački ciklus.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U središtu postavke je odnos prirodnih sila i očuvanja pisanog nasleđa. Voda je, s jedne strane, izvor života i znanja, a s druge sila koja može da uništi knjige, rukopise i tragove prošlosti.
Osim izloženih predmeta, posetioci mogu da vide i samu biblioteku, čiji se enterijeri ubrajaju među najlepše na svetu.
Više od pet vekova istorije
Vatikanska apostolska biblioteka zvanično je osnovana 1475. godine, za vreme pape Siksta IV, iako njeni počeci sežu nekoliko decenija ranije. Ideju o njenom osnivanju pokrenuo je 1451. godine papa Nikola V.
Zbirke su se tokom vekova neprestano uvećavale, pa biblioteka danas čuva oko 180.000 rukopisa, arhivskih dokumenata, štampanih knjiga, crteža, fotografija, novčića i medalja.
Među najvrednijim predmetima nalazi se Vatikanski kodeks, jedan od najstarijih sačuvanih rukopisa Biblije na grčkom jeziku.
Izložba „AQVA. Katastrofa i čudo“
Biblioteka je smeštena u kompleksu Apostolskih palata, u Belvederskom dvorištu. Kao biblioteka rimskog pape i ustanova Svete stolice, uglavnom je otvorena za istraživače, koji njene fondove mogu da koriste pod posebnim uslovima i prema utvrđenoj proceduri.
Sikstinska sala – dragulj renesansne umetnosti
Najupečatljivija prostorija biblioteke je Sikstinska sala, dugačka oko 70 metara. Izgrađena je po nalogu pape Siksta V, između 1587. i 1589. godine.
Njeni zidovi i svodovi prekriveni su freskama, čiji su autori, između ostalih, Ćezare Nebija i Đovani Gvera. Sala je podeljena u dva broda i smatra se značajnim delom umetnosti pozne renesanse.
Takvo zdanje vekovima je podsticalo maštu i bilo povod za brojne priče o tajnim podzemnim prostorijama, skrivenim riznicama i nedostupnim dokumentima. Pojavljivale su se i tvrdnje o navodnim proročanstvima o kraju sveta, kao i o šiframa koje su ostavili Mikelanđelo i Leonardo da Vinči. Za takve priče, međutim, nema naučnih dokaza.
Među najlepšim bibliotekama sveta
Vatikanska apostolska biblioteka poznata je i po svojoj arhitekturi i umetnički uređenim enterijerima. Britanski Bi-Bi-Si je 2018. godine uvrstio na prvo mesto svoje liste najlepših biblioteka sveta.
Njene prostorije fotografisao je i italijanski fotograf Masimo Listri, koji ih je uvrstio u knjigu posvećenu najlepšim bibliotekama na planeti.
Izložba „AQVA. Katastrofa i čudo“ otvorena je do 14. maja 2027. godine. Posete su moguće subotom, uz prethodnu rezervaciju, dok se petkom uveče organizuju posebni termini. Cena ulaznica kreće se od 10 do 15 evra.
Izložba predstavlja retku priliku da se pređe prag prostorija koje su inače zatvorene za širu javnost i da se iz neposredne blizine upozna jedno od najznačajnijih mesta za očuvanje svetskog pisanog nasleđa.











