Bijeljina: Jesenja sjetva završena na 80 odsto planiranih površina
Jesenja sjetva u Semberiji odvija se otežano i do sada je zasijano oko 80 odsto planiranih površina, rekao je Srni Đorđe Glišić, viši stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Proizvođači su ove jeseni prvo čekali kišu da bi mogli početi sjetvu, a sada, zbog previše vlage, čekaju da se zemljište prosuši kako bi završili započete radove", kaže Glišić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Planirano je da se u Semberiji pšenica zasije na oko 20.000 hektara, ječam 2.500 hektara, tritikale 300 hektara, a uljana repica na 700 hektara.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema riječima Glišića, kašnjenje u odnosu na optimalne agrotehničke rokove nije nužno razlog za zabrinutost, jer iskustva iz prethodnih godina pokazuju da i kasnija sjetva, uz povoljne uslove tokom zime i proljeća, može dati dobre rezultate.
"Međutim, problem je što su obilnije padavine posljednjih dana ponovo otežale radove, pa ratari trenutno na pojedinim parcelama ne mogu ući u njive i završiti planiranu sjetvu", naveo je Glišić.
Podsjetio je da je tokom perioda optimalnih agrotehničkih rokova zemljište bilo izrazito suvo i teško za obradu, zbog čega su ratari čekali padavine kako bi mogli kvalitetno pripremiti parcele i obaviti sjetvu.
Na pojedinim parcelama zemljište je bilo toliko suvo i tvrdo da plug praktično nije mogao prodrijeti u zemlju, što je dodatno otežavalo osnovnu obradu.
Zbog takvih uslova, pojasnio je, ali i visokih cijena goriva i ostalih repromaterijala, veliki broj proizvođača ove godine pribjegao je redukovanoj obradi zemljišta.
"Umjesto klasičnog oranja, ratari su nastojali da sa manjim brojem prohoda mehanizacije pripreme zemljište za sjetvu i tako smanje troškove proizvodnje", kaže Glišić.
On je dodao da ovakav pristup u određenim uslovima može biti opravdan, ali je kvalitet pripreme zemljišta i dalje jedan od ključnih faktora za uspješno nicanje i početni razvoj usjeva.
Ranije zasijani usjevi nalaze se u fazi nicanja, a na pojedinim parcelama nicanje je neujednačeno, dok je na drugima znatno bolje, što u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta predsjetvene pripreme zemljišta, dubine sjetve i uslova u kojima je obavljena.
Glišić je naveo da će vremenske prilike tokom jeseni i zime biti veoma važni za dalji razvoj i pripremu usjeva za prezimljavanje.
Kada je riječ o uljanoj repici, Glišić je rekao da su ove godine zasijane manje površine od planiranih jer su pojedini proizvođači odustali od sjetve zbog nedostatka vlage u zemljištu i nemogućnosti da pravovremeno pripreme parcele.
Sušni uslovi u periodu predviđenom za sjetvu predstavljali su veliki rizik za proizvođače, koji nisu željeli da ulaze u dodatne troškove bez odgovarajućih uslova za kvalitetno zasnivanje proizvodnje.
"Dodatni problem za ratare predstavljali su visoki troškovi proizvodnje. Cijene dizel-goriva i mineralnih đubriva značajno opterećuju jesenju proizvodnju, zbog čega jedan broj proizvođača ove jeseni nije primijenio NPK đubriva ili je smanjio količine u odnosu na uobičajene norme", naveo je Glišić.
Naglasio je da to može uticati na obezbijeđenost biljaka hranljivim materijama, njihov početni razvoj i stanje usjeva tokom vegetacije, zbog čega će biti važno pratiti njihov dalji razvoj i pravovremeno obaviti potrebne agrotehničke mjere.











