Prota Stojadin Pavlović: Suština Božićnog posta je u milosrđu i duhovnom i telesnom uzdržavanju
Božićni post nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već vrijeme duhovnog i tjelesnog preispitivanja, a njegova suština je milosrđe, izjavio je Srni umirovljeni sveštenik protojerej-stavrofor Stojadin Pavlović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prota, jedan od osnivača i urednika crkvene televizije "Hram", istakao je da je Božićni post jedan od četiri velika posta, odnosno post pred Rođenje Hristovo, te da sama ta definicija govori o njegovom značaju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Po svojoj strogosti, Božićni post je ublaženiji u odnosu na Veliki časni i Gospojinski post. Sigurno je da je važno da post bude spojen kako duhovnim, tako i našim telesnim uzdržavanjima od hrane", rekao je prota Stojadin.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prota je istakao da ne treba zapostaviti tjelesni post, koliko god da je duhovna strana važnija i u prednosti jer oni koji ne poste tjelesno, stvaraju uslove za kršenje duhovne dimenzije posta.
Ali, naglasio je, nije dovoljno ako se čovjek uzdržava od tjelesne hrane, ukoliko su misli otišle na drugu stranu i ako mu ne padne na pamet da čini dobra djela, djela milosrđa, koje je majka svih vrlina.
Ukazao je da bi cijeloj srpskoj naciji trebalo što manje da se priča i sukobljava makar i u mišljenjima o nekim društvenim ili političkim temama, kako takve teme ne bi stavile u drugi plan praznike, posebno slavu Svetog Nikole, ali i druge praznike, kao i Rođenje Hristovo za koje se vjernici pripremaju.
DJECA VEĆ OD ŠESTE GODINE MOGU DA BUDU NAVIKAVANA NA POST KOLIKO JE MOGUĆE
Prota je naveo da određene kategorije vjernika mogu da budu pošteđene ili mogu imati ublažen post, a tu se prije svega misli na malu djecu, koja od šeste godine mogu da se navikavaju da ne doručkuju prije pričešća i da poste u mjeri u kojoj je to moguće, ali ne u strogoj disciplini kao odrasli.
Prema njegovim riječima, u pošteđene kategorije spadaju i trudnice, izuzetno starije osobe, bolesnici i radnici na teškim fizičkim poslovima.
On je rekao da konačan odgovor o načinu posta treba potražiti od duhovnika ili sveštenika, koji može da posavjetuje.
"Kruna praznika u toku Božićnog posta je ciklus praznika koji uvek pada u nedelju - Detinjci, Materice i Oci. To su praznici koji se proslavljaju u okviru porodica, a njihov najvažniji sadržaj i razlog praznovanja je priprema za praznik Božije porodice, odnosno Rođenja Hristovog", naveo je prota.
UZDRŽAVANJE OD INTERNETA MOGLO BI SE UVRSTITI U POST
Prota Stojadin je istakao da bi tokom posta bilo dobro uzdržavati se i od prekomjernog korištenja interneta, zavisnosti od televizije, telefona i društvenih mreža, za koje smatra da su pogubne pošasti kada se pretjerano koriste.
On je naveo da bi to sada moglo da bude uvršteno u elemente posta, odnosno uzdržavanja od svih pogubnih uticaja, do kojih može doći usljed pretjeranog korištenja društvenih mreža.
"Telefon, televizija i društvene mreže nisu nešto što treba iskoreniti ili prestati koristiti, već čovek treba da gospodari njima. To je bogatstvo ako čovek upravlja tim, a osiromašenje duha ako ti elementi interneta upravljaju nama", rekao je otac Stojadin.
Govoreći o najčešćim greškama koje vjernici čine tokom posta, otac Stojadin je naveo da je generalna greška u nepridržavanju posta u njegovom kompletnom zadatku, koji podrazumijeva i tjelesni i duhovni post.
Prota je naveo da treba ići u hramove i na besjede parohijskih sveštenika tokom posta, jer tada vjernici u liturgijskoj zajednici dobijaju nova podsjećanja i uputstva o tome kako treba postiti.
PROPISANO DA SE 40 DANA POSTI, ALI NE NA SILU KO NE MOŽE
Govoreći o tome da li je za pričešće potrebno postiti svih 40 dana ili je dovoljno sedam dana, prota je rekao da određene kategorije, uz konačnu odluku i savjet sveštenika, imaju pravo i mogućnost da ne poste cijeli post.
"Ali, propis od 40 dana definisao je kako treba postiti, a onaj ko ne može, ne treba na silu to da čini i nije greh ako se hrani i živi onako kako mu dozvoljava blagoslov naše Crkve", naveo je prota Stojadin.
On je ocijenio da nije ispravno postiti prvu nedjelju, pa se pričestiti, a zatim mrsiti i čekati posljednju sedmicu, odnosno Nedjelju otaca, da bi se ponovo pričestili.
Prema njegovim riječima, bolje je da čovjek laganim vježbama dođe do tog savršenijeg dijela i postepeno napreduje u postu, pa i ako u početku posti jednu sedmicu, da u narednim postovima pojačava disciplinu.
Pojasnio je da je to proces i da ne treba očekivati ni od koga, ni u mladim godinama, a ni po učlanjenju u liturgijsku zajednicu, da odmah postigne nivo koji je Crkva propisala.
On je poželio blagosloven period svima koji žele da poste i pripreme se za Božić, ističući da post treba da bude podsjećanje na to kako čovjek može regularno da živi tokom posta i da se pripremi za dostojno proslavljanje praznika Rođenja Hristovog.
Božićni post u Srpskoj pravoslavnoj crkvi počinje 28. novembra i traje 40 dana, zaključno sa 6. januarom, Badnjim danom kao priprema za Božić 7. januara.











