Preliminarni izvještaj o poplavama u Semberiji
Gradonačelnik Bijeljine i komandant Gradskog štaba za vanredne situacije Mićo Mićić kaže da je veliki poplavni talas zahvatio dvije trećine područja Semberije, te da je poplavljeno više od 6.000 domaćinstava.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovo su podaci iz preliminarnog izvještaja o poplavama na području Bijeljine i Semberije koje se desile od 14. do 28. maja ove godine, a koje će odbornici Skupštine grada Bijeljina razmatrati na sjednici zakazanoj za utorak, 10. juna.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
„Pod vodom je bilo 30.500 hektara obradivog zemljišta, od čega je 26.500 hektara bilo ugroženo nadzemnim i oko 4.000 hektara podzemnim vodama. Uglavnom su poplavljena područja sa najkvalitetnijim zemljištem, koje je bilo zasijano različitim poljoprivrednim kulturama. Bujične vode uništile su žitarice i povrće, dok se izlivene vode dugo zadržavaju na zemljištu, što otežava rekultivaciju zasijanih površina. Treći problem predstavlja visok nivo podzemnih voda, koje će u narednih mjesec dana dodatno oštetiti zasijane usjeve", kaže Mićić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On ističe da prve procjene pokazuju da je neophodno preorati i ponovo zasijati vodom degradirane površine kulturama koje imaju ciklus brzog zrenja.
„Stručnjaci predlažu sjetvu kukuruza i krmnog bilja. Orjentaciono, za novu sjetvu neophodno je obezbijediti oko 35.000.000 KM, jer treba obezbijediti 60.000 sjetvenih jedinica sjemenskog kukuruza i oko 30.000 tona mineralnog đubriva. Ovome treba dodati i 60.000 litara pesticida i oko tri miliona litara goriva. Štete na stočnom fondu još uvijek se procjenjuju, a do sada je prikupljeno više od stotinu tona uginulih životinja. Stoka je uginula uglavnom kod sitnih, individualnih proizvođača, što će se direktno reflektovati na njihovu egzistenciju. Prijete i indirektne štete zbog migracije i preseljenja stoke, pojave zaraznih bolesti i bolesti koje nastaju usljed neadekvatne ishrane, tretmana i liječenja stoke", navodi se u preliminarnom izvještaju o štetama.
Što se tiče šteta na građevinskim objektima, stepen oštećenja tek se utvrđuje i štete se kreću od totalnih do oštećenja koja zahtijevaju relativno manju sanaciju.
„Prema prvim procjenama, oko 30 odsto privrednih društava u poplavljenom području imalo je direktnu štetu. Neki su morali zaustaviti proizvodnju. Ogromnu štetu pretrpjelo je PD „Semberija", Fabrika za preradu drveta „Raševići", Mesna industrija „ZP komerc" iz Vršana, Etno selo „Stanišići", Fabrika stočne hrane „Savić kompanija", BMD Janja, Fabrika za preradu voća i povrća „Tanasić" iz Dvorova, ZZ „Balatunka" iz Balatuna, JU Banja „Dvorovi", kao i preduzeća čiji su proizvodni pogoni u Industrijskoj zoni 3 i veliki broj zanatskih i trgovačkih radnji", rekao je Mićić.
21° 10°
