Blagotvorna voda iz bročanskog luga
Čudna je sembeska ravnica da čudnija ne može biti. U njoj su očuvane rijetke biljne i životinjske vrste, za koje se mislilo da više ne postoje u Evropi, čak neke kojima porijeklo doseže i nekoliko stotina vijekova u prošlosti. Veoma je bogata vodom, pored nje teku dvije velike rijeke, plodno joj je zemljište, a leži na ogromnom jezeru vrele vode, stare više od dvadeset hiljada godina, što je u globalnim svjetskim prilikama vrednije od same nafte.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Od svega do sada pronađenog i korištenog prirodnog bogatstva u semberskoj ravnici još nije tačno utvrđeno da pod njom postoje velike rezerve nafte i prirodnog gasa. A vjeruje se da ima i toga. Doduše, u nekoliko navrata su vršena istraživanja, pronađeni su neki tragovi koji upućuju na to da ima nafte, ali sve to još nije dokazano.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ideja da u prostranoj ravnici između dvije rijeke i jedne planine ima nafte privukla je i ruske naučnike, koji u posljednju godinu dana pretražuju svaki njen kutak. Rezultati još nisu poznati, ali ne bi nikoga iznenadilo kada bi se u ravnici pojavile i bušotine crnog zlata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Veoma ozbiljna naučna istraživanja drugih bogatstava ukazuju da Semberiji i nije potrebna nafta, jer ona ima nešto što već postaje značajnije od toga - ima nemjerljive zalihe veoma zdrave vode, geotermalne, ali i one „hladne".
Geolozi su poodavno utvrdili da ova ravnica leži na ogromnom jezeru geotermalne vode, skrite na velikim dubinama. Za sada ova voda koristi se jedino u Banji "Dvorovi" sa dubine od oko 1.500 metara, a temperatura joj je 75 Celzijusevih stepeni. Doduše, i Kompanija „Slobomir" završila je jednu bušotinu ove vode u Slobomiru pored rijeke Drine - da bi vrelu podzemnu vodu koristila za grijanje, uzgoj ribe, proizvodnju povrća, sport, medicinu i drugo.
"Utvrđeno je da semberska geotermalna voda nastaje poniranjem vode rijeke Drine, a voda koja se sada koristi stara je, utvrdili su geolozi, dvadeset hiljada godina" - kaže književnik iz Loznice Ljubomir Ćorilić.
Iznad ovog vrelog jezera skoro labolatorijski čiste vode ima još jedan sloj zdrave vode za piće na dubini između 200 i 500 metara, koja se crpi arteškim bunarima u selima pored rijeke Save. Vodu iz ovih bunara koriste stanovnici semberskih sela na sjeveru ravnice.
Od svih tih bunara ipak je najglasovitija i najblagotvornija voda u ataru sela Brodac, stotinjak metara od korita rijeke Save. Ovo neprocjenjivo blago otiče iz dvije cijevi, a kada bi bilo kaptirano - nekoliko sela imalo bi najzdraviju vodu na Balkanu.
U vrijeme komasacije zemljišta u bijeljinskoj opštini izbušen je jedan arteški bunar u ataru sela Brodac, u nekadašnjim šumama hrasta lužnjaka. Bilo je planirano da vodu iz ovog bunara koriste poljoprivrednici koji obrađuju više od pet hiljada hektara zemljišta, ali se ubrzo pročulo za njenu blagotvornost.
"Ljudi koji su pili vodu iz bročanskog luga osjetili su da imaju lakšu probavu i da utiče na liječenje stomačnih bolesti, pa su je počeli nositi i mještani susjednih sela. Vremenom se utvrdilo da ova voda pomaže zacjeljenje ozljeda na tijelu poljoprivrednika, da uklanja lišajeve i druga gljivična oboljenja sa tijela" - kaže Rado Jakovljević iz sela Brodac.
Za blagotvornost vode bročanskog luga pročulo se širom Semberije, pa je svakodnevno toče Semberci, ali dolaze i Sremci preko Save.
"Pretpostavljam da se dnevno odnese skoro hiljadu litara vode u kanisterima, bocama i drugom posuđu. Nose je čak i stanovnici Bijeljine, koja je udaljena više od dvadeset kilometara" - kaže Jakovljević.
Ovaj bunar udaljen je od sela Brodac šest kilometara, od Ostojićeva oko pet i prava je šteta što se do njih ne izgradi vodovod, jer su ova sela poznata kao žarišta opake bolesti bubrega - endemske nefropatije. Voda iz bročanskog luga neprestano teče sa dubine od oko 300 metara, a zimi se ne mrzne. Za razliku od geotermalnih voda - ova u bročanskom lugu ima stalnu temperaturu, slično onoj iz gradskog vodovoda.
Tekst i fotografija: Tihomir Nestorović
