Direktori ne odgovaraju za uništena preduzeća
Direktori državnih preduzeća nikome ne polažu račune za uništeni kapital i dovođenje firmi do kolapsa. Stečajni postupci i likvidacije nekada uspješnih preduzeća posljedica su lošeg upravljanja i još lošijih privatizacija, izjavio je za poslovni portal „Capital“ Nebojša Andrić, sekretar Regionalnog sindikalnog centra u Bijeljini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Podsjeća da je rijetkost da se u nekom preduzeću nakon stečaja pokrenula proizvodnja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
„Dugovanja su obično toliko velika da je nemoguće iz stečajne mase izmiriti sve povjerioce. Za uništeni državni kapital do sada niko od direktora nije odgovarao. Ustvari, mi u preduzećima imamo kvazidirektore i kvazimenadžere, stranački podobne ljude, bez znanja i struke", ističe Andrić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Navodeći primjere već ugašenih velikih bijeljinskih preduzeća, kao što su bili Konfekcija „Kurjak", Fabrika obuće i zaštitne opreme „Zenit", Fabrika namještaja „Šipad - Stolar", Građevinsko preduzeće „Rad", Andrić kaže da ima puno primjera da su kvazimenadžeri kupovali državna preduzeća, izvlačili uloženi novac, kako bi preduzeća doveli do kolapsa, nakon čega su ista ta preduzeća u stečaju kupovali po bagatelnim cijenama.
U više slučajeva u Bijeljini novi vlasnici su prodavali atraktivne lokacije već privatizovanih preduzeća za milionske iznose velikim trgovinskim lancima, a mnogi od njih su podizali kredite radi navodne isplate plata radnicima, stavljajući taj novac u vlastiti džep, a imovinu preduzeća stavljajući pod hipoteku.
Stečajni postupci godinama se vode u preduzeću GP „Rad", „Semberka", PI „Sava", dok se predstečajni postupci vode u „Panafleksu" i „Agrosemberiji". Stečajevi nerealno dugo traju, kaže Andrić, zbog neusklađenosti Zakona o parničnom postupku i zemljišnim knjigama, a radnici, po pravilu, u takvim situacijama uvijek izvuku najdeblji kraj.
