Hypo banka od "Semberke" potražuje 8,6 miliona KM
Umjesto okončanja stečajnog postupka Fabrike sušenog povrća „Semberka“ iz Janje koji je pokrenut 30. aprila 2013. godine, a na ulici završilo 88 radnika, tek se sada utvrđuje iznos osporenih potraživanja, od kojih je najveće Hypo banke Mostar.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U Okružnom prvrednom sudu u Bijeljini održana je parnica kojoj su prisustvovali predstavnici Hypo banke iz Mostara, stečajni upravnik „Semberke" Goran Marković i vještak ekonomske struke. Hypo banka iz Mostara potražuje od „Semberke" iznos od 8,6 miliona KM.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Inače, ukupno prijavljena potraživanja povjerilaca „Semberke" iznose oko 12,5 miliona KM, od čega su u startu priznata potraživanja od 2,8 miliona KM, dok su osporena potraživanja od 9,7 miliona KM.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Goran Marković, stečajni upravnik u fabrici sušenog povrća „Semberka" kaže u izjavi za poslovni portal „Capital"da je u ovom trenutku najvažnije razgraničiti sporne kredite, jer je evidentno da je većinski vlasnik „Semberke" Mirsad Osmanagić kredite uzimao i na ime drugih svojih preduzeća.
„Prvi kredit od Hypo banke podiglo je preduzeće „Amsterdam" d.o.o. u 2004. godini, čiji je vlasnik Mirsad Osmanagić. U 2008. godini podignut je kredit na ime „Semberke" u iznosu 4,2 miliona KM, i tim kreditom zatvoreni su dotadašnji krediti", ističe Marković.
Pomenutim kreditom izgrađena je energana na ugalj, kupljene dvije mašine za pakovanje proizvoda i adaptiran magacinski prostor za skladištenje robe. Ispostavlja se da je iskazana velika razlika u procjeni cjelokupne imovine i realizovanim investicijama, ističe Marković, naglašavajući da se sudski spor sa Hypo bankom nastavlja u martu.
U nastavku stečajnog postupka neophodno je analizirati svaki kredit pojedinačno i utvrditi tokove novca, jer je tokom istrage utvrđeno da se u cijeloj ovoj priči pojavljuje sedam povezanih pravnih lica iz FBiH i RS, što je evidentno iz nalaza Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Bivši direktor „Semberke" Fahrudin Gruhonjić ističe da je u svemu ovome najvažnije pitanje, kako je banka procjenjivala vrijednost fabrike, te da li je neko svjesno išao na to da fabriku dovede do prosjačkog štapa. „Sa četiri miliona maraka u to vrijeme mogla se izgraditi potpuno nova fabrika, ne u Janji, već u Beču", kaže Gruhonjić.
Poslodavac bivšim radnicima „Semberke" i sezonskih radnicima duguje više od 300.000 KM na ime neisplaćenih plata i doprinosa.











