Okrugli sto o pružanju psihosocijalne pomoći porodici nakon prirodnih katastrofa
Stanovništvo Republike Srpske koje je prošlo ratna i postratna stradanja jako je osjetljivo na traume nakon katastofa i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nastoji da ojača koordinaciju svih u društvu koji mogu pružiti psihosocijalnu pomoć u takvim situacijama, izjavio je danas pomoćnik ministra Milan Latinović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On je na radionici u Bijeljini najavio da će iskustva učesnika koji su pomagali stanovništvu tokom prošlogodišnje poplave biti iskorištena za stvaranje akcionog plana za pružanje psihosocijalne podrške i pomoći djeci i porodici nakon prirodnih katastrofa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Svjetska zdravstvena organizacija zagovara da zdravstveni sistem ne može sam odgovoriti potrebama zdravlja stanovništva, nego se mora uključiti cijelo društvo i to pokušavamo da postignemo, a posebno osjetljiva populacija su djeca", naglasio je Latinović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema njegovim riječima, već su prikupljena iskustava iz Doboja, Šamca i Modriče, a nakon Bijeljine radionica će sutra biti održana u Banjaluci.
"U pomoć su bili uključeni svi dijelovi zdravstvenog sistema, a najvažni su timovi porodične medicine, hitne pomoći i centri za zaštitu mentalnog zdravlja, kao i Društvo psihologa čiji su volonteri radili na terenu i pomagali stanovništvu tokom poplave", rekao je Latinović.
On kaže da će u akcionom planu biti naglašena koordinacija sa centrima za socijalni rad, uloga medija, kao i uloga i obuka u psihosocijalnoj podršci koju pružaju vatrogasci, službe spasavanja i policije, kao prvi u kontaktu sa građanima na terenu.
Predsjednik Društva psihologa Republike Srpske Dijana Đurić rekla je novinarima da su njihovi volonteri biti u poplavljenim područjima među stanovništvom i u svim kolektivnim centrima, a prikupljena iskustava biće ugrađena u akcioni plan pomoći u slučaju katastrofa.
Prema njenim riječima, nakon ovakvih katastrofa moguće je kasnije uočiti povećanu stopu alkoholizma ili pojavu raznih psihosomatskih oboljenja, u čijoj pozadini može biti traumatsko iskustvo uzrokovano poplavama.
Klinički psiholog Centra za mentalno zdravlje u Bijeljini Zorica Nacković istakla je da svaka nova trauma indukuje već prevaziđenu traumu i da su tokom poplave uspješno reagovali u brojnim slučajevima retraumatizovanih lica koja su ranije preživjela ratne i traume izbjeglištva.
Prema njenim riječima, djeca su tokom ove traume ulazila u regresiju i uočeni su slučajevi poremećaja sna, pojave noćnog mokrenja, smetnje sa govorom i pad efikasnosti u školi.
"Nema podataka da je tokom prošlogodišnje katastrofalne poplave došlo do većih incidenata koje nisu prevenirane", istakla je Nackovićeva i dodala da je bila uspješno organizovana cijela mreža psihocijalne pomoći stanovništu u poplavi i nakon katastrofe.
Radionica o jačanju institucionalnih kapaciteta za pružanje psihosocijalne podrške i pomoći djeci i porodici nakon prirodnih katastrofa održana je u Domu zdravlja u Bijeljini.
22° 10°
