Preko 700 ljudi na listi za zamrzavanje posle smrti
Prošlog meseca preminuo je prof.Etindžer, osnivač kriogenske laboratorije, a njegova smrt pokrenula je rasprave na temu da li je pokušaj zamrzavanja tela nakon smrti nada za tragično preminule ili bizaran čin.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ukoliko ste razmišljali o tome da umesto „zbogom", životu kažete „vidimo se kasnije", možete to uraditi za 28.000 američkih dolara, a na zaleđavanje trenutno čeka više od 700 ljudi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Profesor Etindžer se nadao da će jednog dana medicina toliko napredovati da će moći da leči sve bolesti, a ljudsko telo ima „životni vek" pa naše generacije to nikada neće dočekati. Ipak, profesor je našao način da to omugući - kriogenikom, odnosno, zamrzavanjem mrtvih ljudi u nadi da će se u budućnosti moći oživeti uz pomoć medicinskih dostignuća.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tako je 1976. godine osnovao Kriogeni institut u Mičigenu, a cela procedura je moguća ukoliko se telo nakon smrti postavi u kapsulu koja se napuni tečnim nitrogenom, a zatim se telo preminulog hladi u periodu od pet dana, dok ne dostigne temperaturu od minus 200 stepeni.
Preminuli profesor je, po svojoj želji, ubačen u jednu takvu kapsulu, i tako postao jedan od 106 „pacijenata" Kriogenog instituta, među kojima se nalaze i njegova majka i dve supruge.
Ukoliko mislite da sve ovo zvuči apsurdno, za „nevernike u kriogeniku" doktor Robert Frajtas, jedan od vodećih doktora molekularne nanotehnologije, dao je intervju za „Dejli telegraf" u kome je objasio da je cela procedura ne samo moguća već i realna, i da će tela koja su već zaleđena poslednjih nekoliko godina moći da se čuvaju do 2040. ili čak 2050. godine.











