Imaju li i druge planete padavine?
Iako je Mars jedino nebesko tijelo za koje smo do sad saznali da ima vodu u tečnom stanju i znamo za njegov čuveni “suvi snijeg”, to ne znači da su padavine rezervisane samo za njega i Zemlju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako pomalo i sama pomisao na to da s neba padaju dijamanti djeluje nemoguće, jedna od još uvek nedokazanih teorija koju su postavili Nasini naučnici govori da na površinu Saturna godišnje padne oko 1.000 tona dijamanata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Istraživanja pokazuju da dijamantska kiša nije karakteristična samo za Saturn, već da bi mogla postojati i na Neptunu i Jupiteru, premda Saturn ima najbolje uslove za tako nešto. Intenzivne munje koje se javljaju na ovoj planeti (10 munja u sekundi) mogu da prouzrokuju cijepanje molekula metana koji ostavlja slobodne atome ugljenika koji bi kasnije mogli da padnu na zemlju. Transformacija u granit se dešava dok prve čestice putuju kroz Saturnovu gustu i slojevitu atmosferu, te se na kraju pod pritiskom pretvaraju u sitne komade dijamanata (većina njih je manja od jednog milimetara u prečniku).
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ali nakon 36 hiljada pređenih kilometara, uslijed zagrijavanja, ove čestice dijamanata prelaze u tečno stanje, teoretišu naučnici.
S druge strane, Venera ima veoma vruću i otrovnu kišu. Atmosfera Venere je prepuna oblaka sumporne kiseline, ali zbog temperature na površini ove planete (čak 460 stepeni Celzijusovih), sumporna kiša može da priđe površini prije nego što se pretvori u gas.
Na Titanu, najvećem satelitu Saturna, postoje ledene oluje metana. Kao što Zemlja ima svoj vodeni ciklus, Titan ima ciklus metana. Na ovom satelitu postoje čitave sezone ovih kiša, dok metan ispunjava "jezera", koja vremenom isparavaju i pretvaraju se u oblake, pa se kruženje ponavlja. Metan se nalazi u tečnom stanju na Titanu, zbog toga što je temperatura na površini nevjerovatno hladna, čak minus 179 stepeni Celzijusove skale.
Ovo su samo neki karakteristični slučajevi. Zanimljiivo, na Marsu pada "suvi snijeg", a na Jupiteru tečni helijum. Ne izostaje ni Sunce na kojem su česte kiše plazme, što podrazumijeva da se zagrijana plazma uzdiže s površine Sunca i vraća u kružnom toku nazad.
Obična kiša na Zemlji djeluje daleko prijatnije, zar ne?
