Predstavljen roman "Osama", autora Vladimira Kecmanovića

Vladimir Kecmanović rođen je 1972. u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Opštu književnost sa teorijom književnosti diplomirao je 1997. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Do sada je objavio više pripovjedaka i romana. Poslednja Šansa (1999), Sadržaj Šupljine (2001), Feliks (2007), Top je bio vreo (2008) i Sibir (2011). Za „Feliksa", koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, dobio je nagradu Branko Ćopić. Za „Top je bio vreo", roman po kojem je snimljen istoimeni film, dobio je stipendiju Fondacije Borislav Pekić za roman u nastajanju, a pored toga ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu i dobio je nagradu Meša Selimović. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA. Kolumnista je listova Politika i Večernje novosti.

Roman „Osama" predstavlja potresnu priču iz bratoubilačkog rata devedesetih, priču o moćnicima i žrtvama. Pripovjedač ove potresne priče, stari musliman iz Bosne, ispovjeda svoj život nekadašnjem zemljaku s kojim se našao u Americi, gde je dospio posle najnovijih ratova i raspada Jugoslavije. Njegova priča o bosanskoj kasabi i njenim žiteljima, o svom pobratimu Muratu kog su kao inokosnog begovskog sina ubili „njegovi" u vreme građanskog rata, o moćnicima i žrtvama jednog do juče mirnog i srođenog svijeta i, kao okosnica, o Muratovom sinu Baji koji se u pomračenju uma poistovećuje sa Osamom bin Ladenom - kazao je Vladimir Kecmanović

On je istakao, da je rat u Bosni podtekst romana, jer tema „Osame" zapravo jeste sadašnji svijet, koji globalizacijom i modernim tehnologijama pretvaraju svijet u globalno selo, kojim vladaju neki novi Karađozi i dodao da rat u Bosni postoji da iskristališe i učini očiglednom sliku savremenog svijeta, jer se upravo na mjestima gdje se događa najveća nesreća najbolje prikazuje naličje okoline.

Kecmanović je sinoć u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić", predstavljanjem svog novog romana „Osama", u kojem živopisnim bosanskim govorom, prepoznatljivim stilom sa jezgrovitim i isječenim rečenicama, duhovito gradeći nezaboravne likove mještana, ratnih profitera, dođoša i porobljivača, džihadista i sforovaca, novih silnika i starih porodica koje je rat razorio, suvereno potvrdio svoje visoko mjesto u savremenoj srpskoj književnosti.