Odlučili se za život na selu i proizvodnju zdrave hrane
Izumiranje sela i rast urbanih sredina česta su pojava u Bosni i Hercegovini. Genetski modifikovana hrana i jagode veličine kruške serviraju nam se na svakom koraku. Donosimo vam suprotnu priču o mladim ljudima koji su se odlučili za život na selu i proizvodnju zdrave hrane.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Proplanci Manjače...Izbor su ovih troje mladih ljudi. Sestra i dva brata umjesto gradske vreve izabrali su dva hektara djedovine. Ovdje uzgajaju žitarice, povrće, voće.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Žitarice, pšenica, raž, kukuruz, tu je i povrće pasulj, grašak i svašta nešto, imamo i dunje i šipurak i svega po malo", otkriva Danko Čegar, student poljoprivrede.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Način obrade zemljišta isti je kao i kod njihovih predaka. Danas se to zove organski proizvedena hrana.
Šumske jagode, trešnje, maline - sve to proizvedeno bez pesticida i bilo kakvih hemijskih tretiranja. Na svega 10 km od Banjaluke možete uzbrati voćku i pojesti je bez pranja.
U toku je sezona malina. Za razliku od žitarica uzgoj ove voćke je i ekonomski isplativ.
Ivana Čegar, studentkinja treće godine prava, priča nam da su prije pet godina počeli sa proizvodnjom za vlastite potrebe. U potrazi za zdravom hranom počeli su da ih kontaktiraju prijatelji i poznanici. Ovo polako postaje biznis.
"Od kako smo pokrenuli stranicu vidjeli smo koliko ljudi žele da jedu zdravo, da znaju šta jedu, da to ne stiže iz ko zna kojih dijelova svijeta nego da je to ovdje", kazala je Ivana Čegar.
Najmlađi brat, iako svaki dan poslije škole dolazi na selo, pošteđen je teških fizičkih poslova. Pomaže koliko može i uglavnom je zadužen za prodaju na pijaci. Vršnjaci i školski drugari teško razumiju njegov izbor.
"Oni samo sjede, izađu do škole i druže se. Nisu nikada ni bili u nekom radu da osjete, da budu korisni. Na neki način me poštuju, ali im je i čudno što se meni da raditi i što sam ja zagrijan za to",dodaje David Čegar, učenik.
