Sporne površine dovode građane Bijeljine u zabludu
Neriješeni problemi sa vlasništvom kao i nedovršeni proces restitucije dodatno zakomplikovali stvari.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Područje grada Bijeljina obuhvata oko 53.703 hektara obradivih površina, od čega na oranice otpada oko 50.000 hektara, sa stepenom iskorištenosti od 98 posto na godišnjem nivou.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Najveće površine zemljišta nalaze se u privatnom posjedu, ali na području Semberije ima i nešto više od hiljadu hektara zemljišta čiji status još uvijek nije precizno definisan, jer nisu okončani sudski sporovi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Priprema licitacije
Kako su za Faktor izjavili iz Odsjeka za poljoprivredu Gradske uprave Grada Bijeljine, komisija koju je lani formirao gradonačelnik Bijeljine uskoro bi trebala pripremiti licitaciju za oko 1.026 hektara zemljišta koje je u vlasništvu grada ili entiteta RS.
Šef Odsjeka za poljoprivredu Milan Savić rekao je da će uskoro javnost biti obaviještena o tome koliko zemljišta ima u vlasništvu grada, a koliko je u vlasništvu RS-a, te u kakvom stanju se to zemljište trenutno nalazi.
- Svojevremeno, početkom 1990-ih godina prošlog vijeka, pojedinci su dobili rješenja za povrat zemljišta u procesu restitucije, ali ta rješenja nisu do kraja provedena. Da je kojim slučajem usvojen zakon o restituciji, mnoge stvari bi bile jasnije i preciznije - spomenuo je Savić.
I ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Stevo Mirjanić govorio je o statusu državnog zemljšta u Semberiji, naglasivši da na ovom području ima 5.500 hektara entitetskog zemljišta.
Podsjetio je da je 2.612 hektara zemljišta izdato pod koncesiju Poljoprivrednom dobru „Semberija", a da je dio zemljišta upisan na Grad Bijeljinu.
Ostao je nedefinisan status više od 1.000 hektara zemljišta i dogovoreno je da se ubrza rad na „inventarizaciji površina koje nisu angažovane po osnovu zakupa i koncesija".
Zastarjeli podaci Savić kaže da na pojedinim spornim parcelama nisu riješeni imovinski odnosi, zbog čega je restitucija i prekinuta.
- Ljudi su uvedeni u posjed, ali njihova rješenja nisu provedena. Problem predstavlja i to što u Republičkoj upravi za geodetsko i imovinsko-pravne poslove podaci o zemljištu godinama nisu mijenjani - kaže Savić.
Ograničenjem maksimalne površine, koja se može izdati pod zakup, pokušaće se izaći ususret što većem broju zainteresiranih poljoprivrednika, koji istovremeno moraju imati reigstrovana poljoprivredna gazdinstva.











