Konji i medvjedi nikad nisu omanuli!

Semberski uzgajivači konja, a u posljednje vrijeme sve ih je više, svakoga jutra dobro „odmjere" svoga ljubimca. Pregledaju mu kopita, grivu, dlaku, oči, rep i druge dijelove tijela, jer po promjenama na tijelu konja i njegovom ponašanju prognoziraju vremenske prilike. U stvari, to je već postao ritual koga svaki konjanik upražnjava, jer je to, vele, sastavni dio te prevelike ljubavi prema koljima i konjarstvu.

- Ako se na Sretenje Gospodnje, 15. februara, počnu konji linjati, odnosno ako im počne opadati duga i gusta zimska dlaka, onda će zima biti kratka i bez velikih studeni, kaže veliki poznavalac konja Stanislav - Saša Jovanović iz sela Popova kod Bijeljine.

U domaćinskim kućama u Semberiji ljudi ne samo što prate ponašanje konja i ostalih životinja, nego to i zapisuju to, ostavljajući tako podatke za potomstvo.

- Pošto dobri domaćini bilježe sve što im se događa tokom godine u porodici i na njivama, ponašanje konja nikada nije omanulo, kaže Jovanović.

Osim konja prati se i ponašanje drugih životinja - i domaćih i divljih. Poslovično se prati ponašanja medvjeda. Sada, naravno, samo u zoološkim vrtovima, jer ih je njihova populacija prorijeđena i teško ih je pronaći zimi u prirodi.

Na Sretenje Gospodnje ako medvjed ugleda svoju sjenku, ako je tog dana lijepo i sunačno vrijeme, onda će se do večeri izležavati ispred svoga brloga. Ako ne ugleda sjenku onda se brzo vrati u pećinu i nastavlja zimski san, jer se vjeruje da će onda zima biti duga i hladna.

Ako se psi savijaju se u klupno (da im što manja površina tijela bude nezaštićena) i zavlače se u svoje kućice, brloge ili mjesta gdje spavaju, onda će i zima biti duga i hladna. I po ponašanju mačaka narodni meteorolog određuje kolikoće zima trajati. Ako spavaju zima će biti duga i hladna, a ako su po cio dan u lovu i podalje su od toplih soba onda će hladnosća biti kratkotrajna. I nešto što nije vezano za ponašanje životinja. Mnogi semberski domaćini pažljivo prate u koji će dan pasti prve pahulje snijega.

Prema narodnom vjerovanju na proljeće baš na dan kada je pao prvi snijeg prethodne zime, trebalo u zemlju staviti sjeme bilo koje kulture, bar jednu zrnku ili dvije, tek toliko da se kaže da je počela proljetnja sjetva, a glavnina posla se može obaviti po nahođenju i potrebi domaćina.

Prema narodnoj meteorologiji utvrđeno je da nikada nije ostao suv cvijet na bagremu. Naime, bagrem cvjeta u nasjušnijem dijelu proljeća, kada niče kukuruz i počinju vlatati strna žita, a u to vrijeme usjevima je prijeko potrebna vlaga. Još se nikada nije dogodilo, čak i u vrijeme katastrofalnih suša, da je izostala kiša u vrijeme cvjetanja bagrema. U semberskom selu Brodac kameni pod u pravoslavnoj crkvi, postavljen 1884. godine, pred svaku promjenu vremena ovlaži cijelom površinom, što je siguran znak vjernicima da poslije sušnog perioda nailaze kiše i obrnuto.

I znajte - sve ovo napisano nije praznovjerje. To je značajan dio tradicije domaćina rodne, plodne i blagorodne semberske ravnice. A domaćinima se uvijek vjeruje.

Tihomir Nestorović

Knjige Tihomira Nestorovića možete naručiti u BD Prodavnici.