Regionalna Eko deponija u Bijeljini - sistem koji nije održiv
Regionalna Eko deponija u Bijeljini prošlu godinu je završila sa gubitkom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U ovom preduzeću kažu da nije izgrađen održiv sistem, te da se uz postojeće cijene i količine otpada ne mogu da posluju rentabilno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Opštine osnivači regionalne deponije uspijevaju da prikupe tek 60 do 70 komunalnog otpada. Platili su, kao garanti, i dio kredita, koji iz poslovanja deponije nije mogao biti obezbijeđen.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ekodep je tokom pet godina vraćao kredite, ali prošle godine nisu imali novca, pa su ratu od 800.000 maraka platile lokalne zajednice koje su garanti kredita, srazmjerno učešću u osnivačkom kapitalu.
Na regionalnu deponiju godišnje se odloži oko 30.000 tona komunalnog otpada. Uz cijenu odlaganja otpada od 40 maraka po toni, preduzeće ne obezbjeđuje dovoljne prihode za servisiranje obaveza prema međunarodnim kreditorima.
U zadnjih šest - sedam godina, od kada je sanitarna deponija krenula sa ekološkim odlaganjem otpada nismo uspjeli da izgradimo održiv sistem upravljanja otpadom na području regije Bijeljina", izjavio je direktor Eko-dep Dragiša Marjanović.
Od pet lokalnih zajednica, četiri otpad odlažu na novu deponiju, dok Čelić iz FBiH uopšte ne koristi ovu mogućnost, ali plaća rate kredita. Direktor čelićkog komunalnog preduzeća Nermin Suljić nam je najprije obećao izjavu, ali je nakon toga bio nedostupan.
U Bijeljini je prikupljanjem otpada obuhvaćeno oko 70 odsto stanovništva, a prikupi se oko 25.000 tona. Dio otpada ipak završi i na divljim deponijama.
U Komunalcu su zadovoljni jer su pored gradskog dijela, posljednjih godina obuhvatili i značajan dio sela, mada sa naplatom ima problema.
"Krenuli smo 2014. sa uvođenjem seoskih domaćinstava. Kada je u pitanju grad Bijeljina po pitanju naplate imamo dosta tužbi", kaže Ratomir Draganić, vd. direktora Komunalca Bijeljina.
Poslovanje regionalne ekodeponije zahtijeva znatno veće prihode. Za rentabilno zbrinjavanje otpada mora se povećati cijena odlaganja ili količine prikupljenog otpada.
Poređenja radi, u Banjaluci je cijena niža za pet maraka po toni, ali su količine deponovanog otpada dvostruko veće, dok se na zeničku regionalnu deponiju godišnje odloži oko 45.000 tona, a cijena je 57 maraka po toni.
22° 10°
