Vigemark: Poljoprivreda ima najveći potencijal za boljitak BiH (FOTO)

Vigemark je u Bijeljini, otvarajući forum o perspektivama razvoja poljoprivrede pod nazivom "Naše oranice bez granice", ocijenio da je poljoprivreda u BiH najviše zanemarena od svih sektora privrede.

"Mnogo se priča o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali to predstavlja samo `dimnu zavjesu`. Suština ove priče je zapravo u pitanju kapaciteta i mogućnosti poljoprivrednih proizvođača da budu konkurentni prilikom izvoza svojih proizvoda na tržište EU, koja ima pola milijarde potrošača", rekao je Vigemark.

Prema njegovim riječima, dobra vijest je da su vlasti u BiH prije sedam-osam dana usaglasile spisak 40-ak mjera koje bi BiH željela da vidi od EU, a usmjerene su na unapređenje konkuretnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača.

On je naglasio da je neophodno ostvariti što veću komunikaciju sa poljoprivrednim proizvođačima, za šta je jedan od primjera i današnji skup.

"Mi možemo pomoći i pomažemo BiH u procesu ispunjavanja evropskih standarda, ali je veoma važno da domaće vlasti urade svoj dio posla", istakao je Vigemark.

Prema njegovim riječima, prvi korak da bi se u ovom pogledu nešto ostvarilo je usaglašavanje strategije u oblasti poljoprivrede na svim nivoima, strategije sa jasnim ciljevima za buduće pravce poljoprivrede. "Značajan dio posla je ovdje i urađen, ali se to, nažalost, pretvorilo u jedno političko pitanje", dodao je Vigemark.

Na skupu koji je okupio brojne poljoprivredne proizvođače iz cijele Republike Srpske najviše zamjerki čulo se na Sporazum o stabilizaciji i prodruživanju.

Član Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Slobodan Petrić je, ispred svih proizvođača, rekao da je opšte mišljenje da će ovaj sporazum samo pogoršati ionako lošu situaciju u poljoprivredi BiH.

"Mi, nažalost, nismo pripremljeni za ovaj sprazum, jer je naš posjed usitnjen i ne možemo parirati EU, ni svojim posjedom, ni proizvodnjom kao ni podsticajima. Svjesni smo da su opštinski budžeti, kao i entitetski, takvi da izdvajaju od tri do četiri odsto za agrag, a evropski su neuporedivo veći, od 40 do 50 odsto", kaže Petrić.

On je dodao da poljoprivrednici sa ovog područja nemaju nikakvu šansu da pariraju bilo kojoj zemlji EU, u bilo kojoj grani proizvodnje.

Nakon foruma organizovan je informativno-edukativni sajam, na kome su izlagali partneri projekta, GIZ ProLocal program i projekat FARMA II, koji predstavlja potvrdu vizije USAID-a i Vlade Švedske da domaći potrošači mogu i trebaju imati povjerenja u prehrambene i poljoprivredne proizvode domaće proizvodnje.

Projekat razvoja tržišne poljoprivrede - FIRMA II je petogodišnji projekat će pružiti tehničku pomoć i obuku kroz program prilagođen potrebama svojih korisnika sa ciljem unapređenja konkurentnosti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda kroz proširivanje ekološki održive proizvodnje i prerade, te povećanjem proizvodnje prehrambenih proizvoda višeg stepena prerade.

Saradnja sa državnim organima u pogledu izrade i sprovođenja zakonodavnih akata kakve zahtijeva EU predstavlja još jedan od glavnih stubova djelovanja projekta.

Unapređenjem regulatornog okvira i usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa zahtjevima EU, projekat će ojačati sposobnost privatnog sektora da ostvari pristup tržištu Evrposke unije, poveća izvoz i prihode poljoprivrednika, stvori nova radna mjesta i dovede do konačnog cilja - smanjenja siromaštva.