Semberske guske za evropske trpeze
Borislav Pantić iz semberskog sela Triješnica jedini se na prostoru BiH bavi uzgojem gusaka koji na svom imanju ima oko hiljadu komada ove peradi, bijele italijanske rase.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Uzgoj gusaka nije komplikovan, a od njih se koristi meso, jaja, mast i perje. Međutim najveći problem je plasman, jer na našem tržištu nema dovoljno zainteresovanih za guščije meso. Uz malo veću podršku nadležnih, ova proizvodnja mogla bi da bude veoma isplativa, kaže ovaj semberski peradar.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Naime, porodica Pantić uzgoj gusaka počela je sasvim slučajno prije šest godina. Za „EuroBlic" Borislav kaže da su zbog stalnog problema sa korovom u dvorištu, koji nisu mogli iskorijeniti, nabavili guske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kaže da njihovo držanje nije zahtjevan posao i da su za njihovo uzgajanje najbitniji pašnjaci i livade kao i svježa voda za piće.
- Italijanska bijela guska najbolja je rasa ukoliko se gleda odnos mesa i masti. Dostižu težinu od tri do osam kilograma i prodaju se po cijeni od 10 maraka po kilogramu žive vage ili 13 maraka očišćene. Koriste kabastu biljnu hranu, kukuruz i travu, koju uglavnom, sam proizvodim na svom imanju - kaže Borislav.
Iako je bivša Jugoslavija bila treći izvoznik guščijeg pera na svijetu, danas Pantić ne može ovo perje nikome da proda. Guščija mast je, takođe, veoma kvalitetna i često se koristi kao lijek protiv prehlada. Guščija džigerica posebno je cjenjena u zemljama zapadne Evrope, gdje kilogram košta 50 evra.
- Oni koji koriste guščije meso imaju manje zdravstvenih problema jer guske jedu isključivo biljnu hranu. Primjera radi, u Francuskoj je mnogo manji procenat kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa. Pomaže guščija mast u liječenju disajnih puteva i respiratornih organa. To su i naše bake znale - podsjeća Pantić.
Međutim, prije godinu dana ova porodica pretrpjela je ogromnu štetu kada su razulareni psi upali u prostor sa guskama i poklali oko 200 komada. Agrarni fond grada Bijeljina isplatio im je samo manji dio štete.
Bolja podrška institucija
Pantići kažu da bi lokalna uprava trebalo da adekvatnije podrži proizvodnju gusaka jer je jedinstvena na području RS i BiH. Očekuju i podršku Ministarstva poljoprivrede RS, ali i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH radi izvoza guščijeg mesa na inostrano tržište.
