Jedinstveni rezervat prirode Gromiželj u Semberiji
Devet godina nakon otkrića endemske vrste ribe „umbra krameri“ u Semberiji, koje je jedno od najvećih otkrića u poslednjih nekoliko decenija u regionu, lokalitet Gromiželj, ukupne površine od oko 800 hektara, biće proglašen zaštićenim staništem četvrte kategorije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovu odluku, koju je nakon što je Zavod za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasleđa izradio stručnu studiju, objavilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Ta informacija obradovala je članove Udruženja "Gromiželj" kojima je prirodni rezervat - močvara Laketića vir, dodeljena na upravljanje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Žarko Vikić iz Udruženja "Gromiželj" upozorava da ribe umbre krameri u ovoj semberskoj močvari još uvek ima, ali joj je, kaže, potrebna hitna zaštita.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Smanjuje se količina ove endemske vrste. Tome doprinose i nizak vodostaj. Nadamo se da će nadležni preduzeti mere kako bi se zaštitilo ovo područje - kaže Vikić.
Ovaj dugogodišnji ribar, koji je odrastao ribareći na Laketića viru, prvi je i posumnjao da je ova mala riba endemska vrsta, a to su potvrdili i stručnjaci. Lepotu, mir i netaknutu prirodu Gromiželja, nije mogao da ugrozi ni strah od ovog mesta koje je živo blato.
- Mi smo kao dečaci lovili ovu ribu i koristili je za ishranu. Ovde smo se okupljali, družili i proveli detinjstvo - kaže Vikić.
Nakon otkrića, 2008. godine, ova lokacija je do konačnog rešenja statusa, stavljena u prethodnu zaštitu kao prirodni rezervat i dodeljena na upravljanje Udruženju građana "Gromiželj". Zavod za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasleđa je uradio obimnu studiju koja je dokazala da su osim ove endemske ribe, ovde i retke i zaštićene vrste od više od 450 biljaka, insekata i ptica, poput močvarice, crne rode, male bele čaplje. I profesor Milenko Ćurćić kaže da se radi o neprocenjivom blagu.
- Umbra krameri je ribica koja se nalazi na pet, šest lokaliteta na celoj zemaljskoj kugli. Zaštićena je međunarodnim konvencijama i ovo stanište bi trebalo biti ramsarsko područje. Ovde imamo jedini u RS i BiH stanište biljke, koja se zove hotonija palustris ili vodena jagorčevina, koje evropske zemlje uopšte nemaju. Imamo vrstu koja se zove močvarna kopriva, imamo žuti lokvanj, to su sve biljke koje su na crvenoj listi zaštićenih i ugroženih vrsta - kaže Ćurčić.
U Zavodu za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasleđa pojašnjavaju da statusom nije umanjen značaj ovog prirodnog dobra i da će upravljanje i zaštita područja biti srazmerni njegovoj vrednosti. Objašnjavaju da je cilj promene kategorije zaštićenog područja Gromiželj bolji i efikasniji način upravljanja kako bi se očuvalo stanište i vrste u tim staništima koje su od ogromnog značaja za RS.
Priliku za primedbe i sugestije, javnost i zainteresovani meštani sela Balatun, Velino Selo i Brodac, na čijim su atarima močvare Gromiželja, imaće i na javnom uvidu u Bijeljini.
Potencijal za turizam
Gromiželj će biti pod posebnim, zakonom uređenim režimom zaštite, što lokalno stanovništvo neće ugroziti u komercijanom korištenju poljoprivrednih površina. Osim naučnih istraživanja, Gromiželj je dobar potencijal za turizam, ali su za sve te aktivnosti potrebne značajne investicije, plan i ljudi koji će to uspešno provesti.
22° 10°
