Semberija: Domaća zimnica porazila kupovnu

Oni koji nisu uspjeli da proizvedu dovoljno voća i povrća spas su pronašli na pijaci kod provjerenih prodavaca. Najvažnije je da su tezge prepune domaćih paprika, kupusa, patlidžana, šljiva, pa cijene voća i povrća padaju u drugi plan.

Domaći, oni koji su nikli na semberskim njivama su najtraženiji, posebno kupus i crvena paprika roga, koju brojna domaćinstva u Semberiji proizvode na imanjima.

Prodavca na zelenoj pijaci Olenija Trifković zadovoljno trlja ruke.

- Naše sugrađanke nisu odustale od ideje da prave domaću zimnicu, pa ovih dana vlada jagma za domaćim paprikama i patlidžanom, neizostavnim sastojcima za ajvar, ali i kupusom, karfiolom i zelenim paradajzom za turšiju - kaže ona.

Pripremanje zimnice je tradicija u porodici Bosiljke Lukić, koja je već uveliko zavrnula rukave.

- Ne mogu ni zamisliti početak jeseni bez mirisa pečenih paprika. Zimnicu je spremala moja baka, zatim moja majka, pa je red došao i na mene, a tajnama ukusnog ajvara, džemova i sokova sam naučila kćerku i unuke - rekla je Lukićeva.

S obzirom na to da je Semberija poljoprivredni kraj na ovim prostorima uglavnom preovladava mišljenje da je zimnicu ipak bolje praviti, pa je domaća zimnica i ove godine porazila kupovnu.

Članice Udruženja žena "Beli anđeo" iz Dvorova od zaborava čuvaju tradicionalne recepte i sa ljubavlju ispunjavaju svoje police u ostavama. Prema riječima predsjednice udruženja Radinke Todić koriste povrće i voće uglavnom iz svojih bašta.

- Zimnicu spremamo po receptima naših baka koje smo naslijedile i sačuvale da prenesemo našoj djeci. Dio tih proizvoda predstavimo i na sajmovima, zahvaljujući čemu i mnogi stranci osjete čari naše hrane - kazala je Todićeva.

Ova vrijedna domaćica nam je otkrila recept za pripremu dobre zimnice, onako kako su je bake spremale.

- Povrće blanširamo, jer je kada prođe kroz paru na 180 stepeni čisto je i zdravo za konzumaciju, bez dodavanja kiseline i konzervansa - kaže Todićeva.

Dodaje da članice ovog Udruženja spremaju i razne džemove od kojih onaj od šljiva najbrže nestane sa polica.

- Džem od šljiva pravimo sa što manje šećera kako bi bio što prirodniji, a poslije ga koristimo za pripremu raznih kolača i štrudli - rekla je Radinka.

Jedan od specijaliteta im je i kuvani paradajz.

- Za 100 litara sirupa kuvanog paradajza potrebno je oko 150 kilograma paradajza - kaže ova domaćica.

Ona kaže da su njihovi proizvodi primamljivi ljubiteljima dobrog zalogaja i da im uvijek traže teglu više, posebno ajvara jer je domaći. Članica udruženja Mitra Tanić u svoj "zimski program" dodaje i sirće od divljih jabuka.

- Veoma je teško danas pronaći domaće sirće na tržištu. Ja ga uglavnom pravim od jabuka iz moje bašte. Imam još puno voća od kojeg pravim likere i razne kompote - rekla je ona.