Cilj ogleda na parceli od dva i po hektara je da pokaže ratarima, koji su hibridi i koje grupe zrenja najbolji za određena zemljišta i koji daju najbolji i najkvalitetniji prinos. Iako je zbog višemjesečne suše i tropskih temperatura godina bila nepovoljna za proizvodnju kukuruza, ugljevički ratari su zadovoljni. Ocjenjuju da će im preporuke stručnjaka dobro doći.

Specifični mikroklimatski uslovi, blizina rijeke i zemljište koje čuva vlagu doprineli su da ovogodišnji rod kukuruza na oranici Pere Jovića iz Donje Trnove bude bolji od prošlogodišnjeg. Jović kaže da su se najbolje pokazali hibridi pune vegetacije.

- Primjenio sam sve agrotehničke mjere, počev od osnovne obrade zemljišta, odnosno dubokog oranja, prihrane, hemijske zaštite. Sijao sam hibride FAU grupe 600, 700 i 900 i imaću dobar prinos - kaže domaćin.

Ni kukuruzu u domaćinstvu Todora Mićića iz ovog ugljevičkog sela suša nije nanijela veću štetu.

- Imaću od sedam do osam tona suvog zrna po hektaru. To je na niovu prošlogodišnjeg prinosa i s obzirom na vremenske uslove zadovoljan sam prinosom. Ovo podneblje je podnijelo odlično sušu. Kažu i da je kvalitet zemlje kao u području pančevačkog rita - kaže ovaj ratar.

Na ogledu su odabrani hibridi različitih grupa zrenja. Ove godine će prinosi biti smanjeni u prosjeku za 50 do 60 odsto, ali to od lokacije do lokacije zavisi kao i od mnogo faktora, istakao je i predstavnik Instituta Zemun polje Dragiša Lopandić.

- U odabiru sortimenta ratari moraju imati širi sortiment i moraju mijenjati tradicionalne navike iz vremena kada je klima bila drugačija. To su mjere koje osim navodnjavanja sigurno daju rezultate - kaže Lopandić. Navodi da će se obaviti uzorkovanja svakog hibrida i uzeti svi parametri.

- Uzimamo najmanje trogodišnje rezultate, jer i agroekološki faktor varira tako da u te tri godine se smatra da je validnija situacija kada je u pitanju sigurnost i genetski potencijal hibrida koji može da dođe do izražaja - rekao je Lopandić.

Poljoprivrednicima je skrenuta pažnja da moraju preduzeti sve agrotehničke mjere, prije svega tretirati kukuruz protiv korova.

- Bez adekvatne herbicidne zaštite ne mogu se postići dobri rezultati. Tretman protiv korova potrebno je raditi kada je usjev u fazi dva do tri lista. Ovdje je korišten preparat, koji ima dvostruko dejstvo. Korovi koji su iznikli u tom trenutku na njih je djelovao folijarno i oni su uništeni, a kasnije je stvoren herbicidni film koji nije dozvoljavao nicanje drugih korova - pojašnjava agronom Aleksandar Nestorović.

Dragan Zarić iz Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da dobri prinosu nisu mogli izostati budući da se lokacija nalazi između dva vodotoka. Kaže da je tada zemljište niže ekspozicije, a i okruženo šumarcima koji omogućavaju dobru vlažnost vazduha.

- Posebno je interesantno što se kukuruz na ovoj parceli u mono kulturi proizvodi više decenija, a rezultat je odličan. To nije pravilo, ali kao primjer može da posluži - rekao je Zarić.

Stručnjaci na manifestaciji

Ogledno polje kukuruza u Donjoj Trnovi kod Ugljevika jedan je od četiri koja su na području sembersko - majevičke regije postavili agronomi stručne službe Ministarstva poljoprivrede RS. Ovoj manifestaciji prisustvovali su predstavnici resornog ministarstva, selekcijskih kuća, proizvođači hemijskih sredstava, poljoprivrednici i drugi brojni stručnjaci iz oblasti agrara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.