Nepravilna upotreba lijekova – neuspješno liječenje

Ljekovi se često ne uzimaju na najbolji i najmanje štetan način. U tom slučaju, iako je od strane ljekara postavljenja najspecifičnija dijagnoza i propisan najefikasniji lijek, recimo neki antibiotik na koji je uzročnik infekcije osjetljiv, izostaju rezultati, pa čak dolazi i do komplikacija.

Šta sve podrazumijeva pravilna primjena lijekova?

Najčešće greške pacijenata u uzimanju terapije Obično je riječ o greškama vezanim za vrijeme uzimanja lijeka i to najčešće u vezi sa obrokom. Naime, mnogi lijekovi se uzimaju, na primjer, jedan sat prije jela, odnosno određeno vrijeme nakon jela, jer im je tada najbolja apsorpcija, a samim tim i efikasnost.

Često se dešava i da pacijenti sami prerano prekinu terapiju antibioticima, nakon što su ispunili 2/3 propisane terapije. Kada osjete da im je bolje, pacijenti samovoljno prekidaju terapiju, što može biti jako opasno.

Greške se dešavaju i kod predoziranja lijekom. Ako se lijek uzima češće nego što je propisano, povećava se i rizik od nus pojava. Ovo je čest slučaj kada pacijent na primjer zaboravi da uzme lijek u određeno vrijeme, pa sam duplira narednu dozu da bi nadoknadio propuštenu. Pored toga, ima i onih koji misle da „ako je jedna tableta dobra, dvije ili tri će biti još bolje", pa će i liječenje biti brže.

Nije rijedak ni slučaj da pacijenti uopšte ne žele da uzimaju terapiju, naročito kada je riječ o antibioticima, jer smatraju da se ne osjećaju toliko loše da bi morali da piju lijekove. Međutim, i ovo može dovesti do negativnih posljedica i zakomplikovati kasnije liječenje, pa je neophodno postupati onako kako je to ljekar odredio.

Terapija koja uključuje više različitih lijekova

Poseban problem nastaje kod hroničnih bolesnika koji istovremeno moraju da uzimaju više lijekova od kojih svaki, naravno, zahtjeva pravilna način primjene. Čest je slučaj da pacijent svojevoljno izostavlja doze, a tu se prije svega misli na antibiotike. Prema statistici, čak 25 posto pacijenata preskače noćnu dozu antibiotika, što je takođe pogrešno i može dovesti do neželjenih efekata. Ima i onih koji samovoljno prestaju da uzimaju neki od lijekova, uzimaju ga po sopstvenoj slobodnoj proceni kada misle da im je potreban, ili sami mijenjaju intervale uzimanja.

Ukoliko je to moguće, kod pacijenata koji upotrebljavaju više lijekova, vrijeme terapije treba uskladiti sa njihovim dnevnim aktivnostima.

Lijekovi sa produženim djelovanjem

Primjenjivanje terapije lijekovima koji imaju produženo djelovanje ili onih koji se doziraju samo jednom u toku dana, naročito zahtejva strogo pridržavanje vremena i načina upotrebe. Međutim, mnogi pacijenti su nepovjerljivi prema ovim lijekovima jer misle da je efikasniji onaj lijek koji se uzima više puta u toku dana. To je još jedna velika greška, jer mnogi medikamenti izazivaju očekivani efekat tek nakon određenog vremena primjene, što takođe može da bude obeshrabrujuće za ionako nepovjerljive i nestrpljive pacijente.

Lijekovi i mala djeca

Ukus lijekova često predstavlja veliki problem za roditelje čije je dijete bolesno, pa mora da pije odgovarajući sirup. Ako se dijete opire, sirup se tom prilikom može prosuti iz kašičice, pa dijete ne popije potrebnu dozu ili pak dobije veću dozu ako roditelj sam pokuša da otprilike nadoknadi količinu koja je prosuta. Tada se događa i da se bočica prije vremena isprazni, pa se predviđeno vrijeme terapije skraćuje. Pored toga, dešava se i da roditelji, zbog problema da djetetu daju sirup, sami prekidaju terapiju onda kada im se učini da je mališanu bolje.

Da do svega ovoga ne bi dolazilo i da bi terapija bila što efikasnija, neophodno je da ljekar i pacijent imaju u vidu veliku važnost međusobnog povjerenja i saradnje.