"Posljednjih godina su faktori sredine, sami ili udruženi sa drugim faktorima rizika, znatno doprinijeli nastanku patologije govora, a prije svega negativan uticaj medija, neadekvatan govorni uzor, nedovoljna komunikacija roditelja sa djetetom, kao i višejezičnost", kaže Kovačeva.
Ona navodi da faktori rizika za poremećaje u razvoju govora mogu biti povezani sa trudnoćom, samim činom rođenja ili prvim godinama života, a najčešći faktori su neurološki, anatomski, genetski, kognitivni, emocionalni i faktori sredine.
"Što se tiče patologije poremećaja verbalne komunikacije, ona se kreće od najblažih oblika poput tepanja i dislalija /nepravilnosti ili nemogućnosti izgovora pojedinih glasova/, pa do specifičnijih mješovitih razvojnih poremećaja", kaže Kovačeva.
Ona ističe da je, u odnosu na prethodne godine, broj djece kojoj je potrebna stručna pomoć sve veći. Prema njenim riječima, stručna i timska pomoć u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Bijeljina pružena je djeci sa poteškoćama u razvoju govora i jezika uzrasta od dvije do 18 godina.
Kovačeva kaže da Centar za mentalno zdravlje za sada nije radio analizu patologije govora i jezika u Bijeljini jer veliki broj logopeda radi u privatnoj praksi i u drugim zdravstvenim ustanovama, zbog čega su podaci nepotpuni i nedostupni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.