Biblioteka preporučuje da pročitate...
U skladu sa jednim posebnim književnim podsjećanjem u vidu interaktivne i multimedijalne izložbe "Čitamo i pišemo sa Anom Frank'', oblikovane u sobicu sa zadacima, koja boravi u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić"' ovog ponedjeljka, pozabavićemo se "jevrejskim pitanjem".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Dnevnik Ane Frank'' otuda je preporuka za sve one koji će lektiru ovoga puta čitati sa distance opšte kulturne potrebe koja se rekreira u erudiciju individue.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
A šta to nudi bezdomna književnost jevrejskih pisaca? Da li ona nužno i isključivo rabi temu holokausta?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U slučaju našeg savremenika Davida Grosmana, spoznajemo drugačiju vrstu preživljavanja u obimnom romanu "Do kraja zemlje''.
Ovaj će roman oneobičiti žensko pismo, upravo jer su Grosmanovi pripovjedači nerijetko žene. Preživjeti na svim nivoima - kao roditelj, Jevrejin, supružnik, socijalno markirani djelatnik... naposljetku ili na prvom mjestu, čovjek.
Možda bismo mogli u nostalgičnom tonu, žala za vremenima zrelog i bogatog stila, snage književnog izraza podsjetiti na Danila Kiša i bogatu pastelnu sliku njegovog "Porodičnog cirkusa'', "Peščanik'' kao treću knjigu u nizu, no daćemo prostora mlađem Davidu Albahariju.
Ovi se pisci ne mogu porediti van što su pisci jevrejskog kruga iz našeg podneblja.
Ako je bilo neoavangarde u prozi i preloma ka kratkom proznom izrazu, bio je to "Fras u šupi'', tek razgranatim "Cinkom'' i "Pijavicama'' postaje nastavljač zrelih postmodernista, da bi se početne kratke priče formirale u kratke romane, urbanih, mistifikovanih fabula u, recimo, "Životinjskom carstvu'' koje divlja od '68. do naših dana, od Beograda do Kalgarija.
Posjetite našu kuću knjige i izložbu o kojoj možete vidjeti više: http://danisecanja.rs/citamo-pisemo-sa-anom-frank/
Jelena Kalajdžija
