Vićanović: Zaštita kvaliteta voda je naš prioritet!
Osim pripreme i sprovođenja odbrane od poplava, uređenja riječnih korita i obala, upravljanja vodnim objektima i sistemima, u Javnoj ustanovi "Vode Srpske" posebno se vodi računa o zaštiti i kvalitetu voda u Republici Srpskoj.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Jelena Vićanović, načelnik odjeljenja za zaštitu i korištenje voda i republički vodni informacioni sistem u JU "Vode Srpske", kaže u intervjuu za naš portal da je zaštita kvaliteta voda prioritet cjelokupne društvene zajednice, kako nadležnih institucija tako i svih građana Republike Srpske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Voda je najvrijedniji resurs i zbog toga je od ogromnog značaja da zaštitimo vode Republike Srpske od zagađenja i neracionalnog zahvatanja. Svjedoci smo da se širom svijeta vode zagađuju na različite načine, posebno u većim gradovima, od industrije, komunalnih otpadnih voda ali i nesavjesnim djelovanjem pojedinaca. Opšta procjena je da situacija u Srpskoj po tom pitanju još uvijek nije alarmantna, ali je neophodno da se svi zajedno mnogo više angažujemo oko zaštite naših voda kao resursa - kaže Jelena Vićanović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kako je u RS organizovano praćenje stanja voda?
- Praćenje kvaliteta voda u Republici Srpskoj obavlja se sistemski već 17 godina. Kontinuirano praćenje kvaliteta se sprovodi kao nadzorni i operativni monitoring. Uglavnom su obuhvaćeni vodotoci slivne površine veće od 1.000 kilometara kvadratnih kao što su Vrbas, Una, Bosna, Drina, Ukrina i neposredni sliv rijeke Save. Programom za 2017. godinu predviđeno je praćenje kvaliteta vodotoka na 46 mjesta u oblasnom riječnom slivu Save i na četiri mjesta u oblasnom riječnom slivu Trebišnjice. U Republici Srpskoj imamo identifikovanih 612 vodotoka slivne površine veće od 10 kilometara kvadratnih. Od toga je više od 500 vodotoka slivne površine 10-100 kvadratnih kilometara za koje postoji malo podataka o njihovom kvalitativnom i kvantitativnom statusu. Ograničavajući faktor su finansijska sredstva, odnosno ograničen budžet.
Zaštita kvaliteta voda je prioritet JU "Vode Srpske"
Kakav je kvalitet voda u RS?
- Na osnovu kriterijuma definisanih Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka i rezultata ispitivanja u posmatranom periodu od 2009-2014. godine, procjenjen je ekološki status za 62 vodna tijela na kojima su vršena osmatranja, što predstavlja 8,6 odsto od ukupnog broja. Od toga, za 11 vodnih tijela ekološki status je ocijenjen kao dobar a za 51 vodno tijelo kao umjeren. Za hemijski status, mjerenja u posmatranom periodu su izvršena za 59 vodnih tijela. Od toga, na 30 vodnih tijela hemijski status je ocijenjen kao dobar, a za 29 vodnih tijela ne zadovoljava normirane standarde kvaliteta životne sredine. To znači da je neophodno preduzeti odgovarajuće mjere da bi se dostigao ili očuvao najmanje dobar status površinskih voda, kako je to definisano u ciljevima zaštite životne sredine.
Kakav je kvalitet podzemnih voda?
- Nažalost, sistemsko praćenje kvaliteta podzemnih voda u RS još uvijek nije uspostavljeno. U toku su projekti koji se odnose na dizajniranje kvalitativnog i kvantitativnog monitoringa vodnih tijela podzemnih voda, čiji bi rezultati trebalo da daju mrežu za osmatranje kojom bi se obezbijedili pouzdani podaci za procjenu statusa podzemnih voda. Ono što za sada znamo jeste da se veliki dio površina vodnih tijela podzemnih voda nalazi u ravničarskim dijelovima koji su naseljeni i samim tim su mnogo ranjiviji na zagađivanje. Karta ranjivosti podzemnih voda ukazuje na dominantno prisustvo srednjeg (20,71%) i srednjeg do visokog stepena ranjivosti (72,65%) u oblasnom riječnom slivu Save, odnosno vjerovatno niskog (5%) do vjerovatno visokog (95%) u slivu Trebišnjice. U ovom dijelu je potrebno nastaviti istraživanja koja će unaprijediti zaštitu podzemnih voda od zagađenja.
Da li se kontroliše kvalitet otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodu?
- Dominantni izvori zagađenja voda u Republici Srpskoj hazardnim supstancama su industrija, urbana naselja i poljoprivreda. Postojećim monitoringom je utvrđeno prisustvo teških metala u podslivovima Vrbasa, Bosne, Une, Drine i neposrednom slivu rijeke Save. Međutim, raspoloživi podaci su nedovoljni za procjenu ukupne emisije hazardnih supstanci u vodotokovima Republike Srpske. U RS imamo aktivna samo tri postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i veoma je bitno da se ovoj temi posveti više pažnje u narednom periodu, zaključuje Jelena VIćanović.
