Zaustaviti nasilje nad ženama
Aktiv žena SNSD-a Bijeljina organizovao je danas tribinu "Stop nasilju nad ženama" u okviru međunarodne kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", sa koje je poručeno da je problem široko rasprostranjen i da je ovo tema koja se tiče svih u društvu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik Aktiva žena SNSD-a Bijeljina Tanja Bošnjaković rekla je Srni da je potrebno podići svijest o tome da žene trpe razne oblike nasilja - na poslu, u društvu, a posebno u porodici.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Svakodnevno slušamo da se dešava nasilje nad ženama koje nerijetko završi tragičnim ishodom. Podatak da je u 10 mjeseci ove godine samo u Republici Srpskoj nastradalo šest žena upravo zbog nasilja u porodici je nedopustiv", rekla je Bošnjakovićeva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je istakla da se svi trebaju uključiti u borbu protiv ove pojave jer to nije problem samo pojedinih porodica, nego cijelog društva koje ide u pogrešnom pravcu, a to je moguće promijeniti zajedničkim snagama.
"Vjerujem da 90 odsto žena u Republici Srpskoj trpi neki vid nasilja u porodici. Strah, sramota, prevelika ljubav prema djeci, ekonomska zavisnost, strah od smještaja u neku od ustanova razlog je zašto žrtve nasilja ne govore o tome", rekla je Bošnjakovićeva.
Potpredsjednik Aktiva žena SNSD-a Slavica Lukić rekla je da je sve više nasilja u porodici i tu problematiku treba riješiti zakonski, ali i neprestano ukazivati javnosti na ovaj problem.
Direktor Opšte bolnice "Sveti vračevi" u Bijeljini Siniša Maksimović rekao je da je problem nasilja u porodici veoma zastupljen u našem društvu, u svim njegovim kategorijama, prisutniji nego što se generalno misli.
"Nasilja u porodici ima i u ruralnim sredinama, ali i u centru grada, i u siromašnim porodicama i u onim sa fakultetskim diplomama. Mi ćemo ukazivati na ove slučajeve i procesuirati ih", rekao je Maksimović i osudio svaki oblik nasilja nad ženama, djecom, ali i muškarcima.
On je ukazao da počinioci nasilja, osim što čine ogromnu štetu žrtavama, štete i svom zdravlju, prvestveno psihičkom.
U okviru tribine, predavanje "Rodno zasnovano nasilje - koraci prepoznavanja, primjeri iz prakse" održala je Radmila Žigić iz Fondacije "Lara", dugogodišnji novinar i aktivista za prava žena koja je učestvovala u aktivnostima koje su doprinijele otvaranju dvije sigurne kuće.
Ona je rekla da će nekadašnje udruženje žena "Lara", a danas Fondacija "Lara", naredne godine obilježiti 20 godina aktivnosti u vezi sa osnivanjem sigurnih kuća.
Žigićeva je podsjetila da su 1998. godine uspjeli otvoriti sigurnu kuću za žrtve trgovine ljudima, a nakon toga su, zahvaljujući između ostalog i aktivnostima "Lare", ugašene javne kuće. Potom je uslijedilo otvaranje sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici, koja i danas funkcioniše.
"Žene koje nam dolaze nikad ne trpe samo jedan oblik nasilja nego više - fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje, prijetnje, zastrašivanja, seksualno zlostavljanje i drugo", rekla je Žigićeva.
Žigićeva kaže da žene koje trpe nasilje nemaju kapaciteta da odu iz zajednice u kojoj žive i tu im je potrebna pomoć društva - da obezbijede uslove da napuste okruženje u kome su maltretirane. Jedno od rješenja, kaže Žigićeva, je njihovo smiještanje u sigurnu kuću, ali ove žene treba ohrabriti i probuditi u njima preduzetnički duh kako bi se mogle izdržavati i napustiti tu zajednicu.
22° 10°
