U naredne dvije godine 40 kilometara savskog nasipa

Tokom naredne dvije godine, Javna ustanova "Vode Srpske" planira rekonstrukciju 40 kilometara savskog nasipa na području Gradiške, Srpca i Broda, najavljuje pomoćnik direktora ove ustanove Slaviša Savić.

"Planiramo rekonstrukciju pet kilometara desnog vrbaskog nasipa na području Srpca, čime će biti rekonstrisano ukupno oko 70 kilometara savskog nasipa, vrbaskog i nasipa kod rijeke Bosne", precizira Savić, koji je i rukovodilac sektora za upravljanje vodama oblasnim riječnim slivom Save.

On u intervjuu Srni podsjeća da je u 2017, ali i tokom prethodnih godina, nakon poplava 2014, rekonstruisano 20 kilometara savskog nasipa i pet kilometara nasipa pored rijeke Bosne na području Šamca i Modriče.

"Rekonstruisana je i primarna mreža kanala u dužini od 20 kilometara", napominje Savić i najavljuje da je u planu da u naredne dvije godine bude rekonstruisano još 90 kilometara ovih mreža.

Savić podsjeća da su poplave iz 2014. godine ostavile teške posljedice, te da su u Srpskoj izazvale direktnu ili indirektnu štetu od dvije milijarde KM.

"To je ujedno bio razlog i motiv da se obezbijedi znatna količina novca koja je uložena, ali i koja tek treba da se uloži u oblast zaštite od voda", navodi Savić i napominje da je na području Republike Srpske za ove namjene uloženo, odnosno pripremljeno, 180 miliona KM.

Od toga su "Vode Srpske" pripremile tehničku dokumentaciju, tendersku dokumentaciju i raspisale oglase, te potpisale ugovore za izvođenje radova u vrijednosti od 100 miliona KM. Ta sredstva su obezbijeđena iz više izvora - Evropske investicione banke u iznosu od 110 miliona KM, kredita Svjetske banke od 26 miliona KM, iz Fonda solidarnosti od 24 miliona KM i IPA fondova u iznosu od 20 miliona KM.

Savić navodi da će svi planirani poslovi biti izvođeni zahvaljujući raspoloživim sredstvima. U okviru sistema za zaštitu od poplava predviđena je i rekonstrukcija pumpnih stanica /19/, koje imaju opremu staru 40 do 50 godina.

"Potpisali smo ugovor sa izvođačem za rekonstrukciju crpnih stanica u vrijednosti od 19 miliona KM, a rok za realizaciju je dvije godine", kaže Savić.

On napominje da postoji Direktiva o procjeni upravljanja poplavama u rizicima koju je EU donijela 2007. godine i koja je prenesena u domaći Zakon o vodama.

"Postoji obaveza da se u tri koraka pripreme planovi upravljanja, od kojih je prvi izrada preliminarne procjene poplavnog rizika, što smo uradili i u šta smo uložili 700.000 KM sopstvenih sredstava", navodi Savić.

Druga faza je u toku, a riječ je o izradi mapa rizika i ugroženosti. EU je obezbijedila donaciju, s obzirom na složenost projekta, i ona iznosi 3,3 miliona evra. Odmah nakon ove faze očekuje se završetak planova za poplavne rizike, za šta su, takođe, obezbijeđena sredstva EU.

Savić navodi za Srnu da za redovno održavanje vodoprivrednih objekata i sistema za zaštitu od poplava ranije nije bilo dovoljno sredstava, ali da je u 2017. godini za taj posao uloženo više od dva miliona KM. "Nabavili smo određenu mehanizaciju za tekuće održavanje u vrijednosti od 350.000 KM", napominje Savić.

Govoreći o kvalitetu voda, on ističe da i u toj oblasti postoji Direktiva EU donesena 2000. godine, kao okvirna direktiva o vodama, čiji je glavni cilj da budu izrađeni planovi upravljanja i postignut dobar kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Kada je riječ o podzemnim vodama, navodi Savić, dosad je urađena studija analize stanja ovih voda, pripremljen program monitoringa za rijeku Drinu u 2017. godini i za neposredni sliv Save i Ukrine, za šta su uložena 1,3 miliona KM.