Biblioteka preporučuje da pročitate...

Tim prije ako se u godini izdavanja bilježi kakav jubilej kojim se knjiga bavila. Takav je bio slučaj sa romanom strukture slične zbirci priča, koja se pojavila o jubileju Velikog rata i takav naslov i ponijela, a iz pera Aleksandra Gatalice.

Iako se Gatalica svojim obrazovanjem i eruditnom pojavom ne može svrstati u mlake ostatke bogatih postmodernista kakvima su slovili Pavić, ili recimo Pekić, ono možemo reći da je uspio da održi kvalitet i strukturalnu inovativnost na jednom naslijeđa dostojnom nivou.

Mnogobrojne priče koje čine djeliće mozaika stradanja kako poznatih tako i anonimnih, ali životima uvijek jednako vrijednih i dostojnih sjećanja ne samo u literaturi, već i u istoriji, ljudi čije su sudbine prele i onu javnu, ali prije onu skrivenu, tim prije ljudskiju i bolnu stranu Velikog rata, Gatalica uspijeva da opravda i marketinšku taktiku godine objavljivanja romana, što mu je, sva je prilika osiguralo i NIN-ovu nagradu 2012. godine.

Pet glava - pet ratnih godina, mnoštvo isprepletanih paralelnih sudbina sa različitih strana bajoneta, izdvajaju u jedinstven i cjelovit lik sam Rat koji figurira kao monstruozno nedohvatno biće. Prepun fantastike koja je upravo najjači efekat kojim osigurava Ratu ulogu junaka pisac jasnije održava vezu sa svojim uzorima.

U tome smislu iako generacijski mlađi, nastavlja liniju izlaženja iz tematike rata u oblikovanje rata u glavnog junaka, započete još kod Aleksandra Tišme i Danila Kiša.

Tako nas i ne iznenađuje da je „Gora preobraženja: roman o Svetom Savi" Ljiljane Habjnović-Đurović, najtraženija u protekloj sedmici, spram praznika za nama. Iako je, daleko inovativniji pristup liku Svetog Save dao svojevremeno Goran Petrović u nedavno preporučivanoj „Opsadi crkve Svetog Spasa", činjenica da je potreba za novim obradama uvijek izazov svijedoči i o grandioznoj listi kojom nas ovaj svetite lj zadužuje.

Ali potreba za osavremenjenim žitijima u obliku romana, jeste i posljedica čitalačke spremnosti savremenog društva. Za najupornije i najstrpljivije, preporučujemo krasnoriječive i najautentičnije životopisce Svetoga Save - Domentijana i Teodosija.

Razbijmo, bibliotekarski, i još jedan mit: odlomci žitija koja su dio školskog programa nisu signal da je riječ o srednjoškolskoj literaturi, te ne upadajte u zamke ne čitam lektiru za djecu. Ostvarenja ovih perolakih monaha, podsjetiće vas da je stilski jezički izraz koren lijepe i mudre književne riječi.

„ (...) ovaj Preosvećeni istoke i zapade prođe na način munjonosni, ispunjujući Hristovo jevanđelje, i Gospodu privede savršen narod, i ne primi samo obećana blaga već postade i uselnik raja - sa Gospodom se nastani u beskonačne vekove.", zapisa Domentijan.

Jelena Kalajdžija