Predstavljene mogućnosti iskorištavanja bio-mase
U zgradi Gradske uprave u Bijeljini danas je održano predavanje za poljoprivrednike o mogućnostima korištenja bio-mase za proizvodnju energije u ovoj regiji sa 111.000 hektara poljoprivrednih površina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predavanje su održali stručnjaci njemačke i američke agencije za međunarodnu saradnju GIZ i USAID, kao i eksperti iz Češke, koji su istakli da iskorištavanje otpada iz ratarske i stočarske proizvodnje u energetske svrhe donosi ekonomsku dobit i istovremeno doprinosi zaštiti životne sredine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Konsultant GIZ-a Nihad Harbaš rekao je novinarima da se poljoprivredni otpad - stajnjak, slama i kukuruzovina, može koristiti za proizvodnju bio-gasa i kasnije električne energije po podsticajnim cijenama koju daje Republika Srpska i za proizvodnju agropeleta, za koje postoji veliki interes na tržištu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Uspješni primjeri proizvodnje agropeleta već postoje u Srbiji, a u Republici Srpskoj imamo bio-gasno postrojenje od jednog megavata u Donjem Žabaru", naveo je on.
Harbaš je rekao da se u razvijenim zemljama ne odbacuje ni kilogram poljoprivrednog otpada, kao ni komunalnog, te da samo NJemačka ima preko 1.200 bio-gasnih postrojenja.
On je kao primjer potencijala u Semberiji naveo mogućnost da bijeljinska toplana koristi slamu kao energent za proizvodnju četiri megavata struje, za šta bi bila potrebna investicija od dva miliona evra, koliko bi bilo potrebno i za podizanje najmanje bio-energane.
Stručnjaci su na današnjem predavanju u Bijeljini sugerisali da ovaj koncept zahtijeva udruživanje poljoprivrednika, poput energetskih zadruga koje djeluju u zemljama zapadne Evrope.
Harbaš je podsjetio da je godinama unazad pilota bila otpad u pilanama, a danas je to sirovina za pelet i odličan izvor zarade.
21° 10°
