Biblioteka preporučuje da pročitate...
Jevgenij Vodolazkin… ime ruske književnosti, koju će svjetska bilježiti kao jedan od najoriginalnijih svojih bisera. „Lavr – životopis“ knjiga koju treba da pročitaju svi oni koji sumnjaju u sopstvene mogućnosti, koji spoznaju i cjeloživotno tragaju za ONIM najvažnijim životnim pitanjima, pitanjima koja mogu biti opšta mjesta, ali i mjesta odluke.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
„Ćutanja iz gore" Miroslava Demića, početak Vodolazkinovog romana, djelovaće iz sličnog ambijenta. Samo, fantastika kod ruskog pisca gromoglasno ustupa mjesto čudima, Božjem promislu, i pokazuje svu punoću života zemnog i nebeskog u nerazdvojovij cjelini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Da je Arsenije, ili docnije jurodivi Ustin, više od samo jedne književne odbrade koji je u sebe pounutrio nekolike topose iz žitija svetitelja, pokazuje vještina kojom pisac na najuspjeliji način kombinuje poetičnog naslijeđe neorealizma sa postomdernom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ako je moguće napisati roman u našem vijeku, vraćajući se u petnaesti vijek, a pri tom ne ponoviti se i ne biti dio manira koji je taj vijek imao na svjetsku kulturnu i književnu istoriju; ako je moguće ponoviti temu kuge nakon čitavog lanca od Bokačovog „Dekamerona", do Kamijeve „Kuge", a da ne ispustimo „Narcisa i Zlatoustog" ili nizove drugih maestralnih obrada ove teme i biti originalan, onda možemo biti sigurni da Vodolazkin podiže kriterujime i osigurava mjesto koje mu visoki tiraži svuda u svijetu, srećom, i opravdavaju.
A da je ovo knjiga koja će privući k sebi raznovrsne tipove čitalaca govori u prilog to da u njoj doista ima svega: i mistike, i misterije, i ljubavne priče, i porodičnih zgoda i nezgoda, i oniričkih ambisa, čudesnih provizorija, ratova i bolesti, osmijeha i slavlja.
Dječak koji odrasta sa djedom u šumi nadomak groblja, jer se djed tu nastanio, pomalo šaljivo, po savjetu igumana obližnjeg manastira, kako bi ga velikog seljani Rukine slobodice lakše prenijeli u grob, odrasta u sajedinstuv sa prirodom.
Djed i unuk travari liječe sve bolesti, no dijed zna da iza svakog izliječenja ne stoje travke već uslišena molitva. Šta se dešava sa Arsenijem kada se djed upokoji? Kako će travke progovoriti kada u njegov život uđe kužna, pa izliječena Ustina?
U širokom luku životnih iskušenja - Arsenije će voljeti i biti u toj zemnoj tragičnoj ljubavi naposljetku ponovo rođen, rođen da liječi i vida ne samo bolesti, već i ogrijehovljene duše. Odricanjem od svega materijalnog, nakon velike slave čuvenog vidara, u drugom trenutku, stajaće čitave noći prekriven hordama komaraca koji ga ranjavaju i crpe preostale tjelesne snage dnevnog jurodstva po Pskovu...
Naposljetku, čitajte još jedan roman o putu u Jerusalim, o putu u Carstvo nebesko.
Jelena Kalajdžija
