Šta se događa sa tijelom kada sjedite osam sati na poslu?

Bilo da radite na poslu na kojem sjedite osam sati, provodite veče ispred TV-a ili satima igrate videoigre za računarom, danas je lakše nego ikad većinu dana provesti sjedeći. Ako vam se to ne čini kao veliki problem, u zabludi ste. Osim što je povezano s razvojem nekoliko vrsta raka, sjedenje ima i druge posljedice, koje, doduše, dolaze polako, ali sigurno.

Kičma

Istraživanje je pokazalo da svaki Britanac sjedi i do 14 sati na dan. Nažalost, ni u drugim zemljama situacija nije mnogo drugačija. Sjedenje nije prirodan položaj niti su ljudi stvoreni za to. Ljudska kičma s razlogom ima oblik slova S - tako se smanjuje pritisak. Kad sjedite, vaša kičma zauzima oblik slova C. Trbušni mišići postaju slabiji i teško je zadržati lijep oblik tijela bez vježbanja.

Kada sjedite, pritisak se prenosi na karlicu i vertebralnu kičmu, uzrokujući povećanje pritiska na diskove. Stalno napinjanje uzrokuje zatvaranje pršljenova i na kraju može dovesti do smanjenja protoka krvi u mozak. Kao rezultat toga, osoba može osjetiti glavobolje i zamagljen vid. Kičma je okvir za sve unutrašnje organe, zbog čega je presudno držati je ravno, a da pritom ne stavljate pritisak na nju.

Kardiovaskularni sistem

Jedna od najozbiljnijih posljedica sjedilačkog stila života je rizik od kardiovaskularnih bolesti kao što su koronarna bolest srca ili hronična hipertenzija. Dugotrajno sjedenje slabi mišiće, pogoršava cirkulaciju krvi i smanjuje tonus krvnih žila. Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od glavnih razloga rane ateroskleroze (nakupljanje holesterola u krvnim žilama srca). Takođe, može doći do neravnoteže između obezbeđivanja i potrošnje kiseonika, gdje srcu treba više kiseonika nego što krv donosi.

Vene

Ljudi koji većinu svog vremena provode sjedeći za stolom pate od loše cirkulacije u donjim udovima, što može uzrokovati razvoj proširenih vena. Iako ih oba pola mogu razviti, žene imaju veću predispoziciju. Osim što su nasljedne, proširene se vene mogu pojaviti i zbog sjedenja s prekrštenim nogama. Krvne se žile u tom položaju stišću, što dovodi do zagušenja krvi na različitim područjima. Loša cirkulacija takođe je opasna jer može dovesti do razvoja krvnih ugrušaka. Ugrušak može lako blokirati vitalnu krvnu žilu u srcu, plućima ili mozgu, zbog čega nastaju moždani i srčani udari.

Debljina

Prekomjerna težina jedna je od najvećih posljedica sjedilačkog stila života. Kada sjedite duže vrijeme, metabolizam se usporava i vaše tijelo troši manje kalorija, čuvajući višak masnoća. Čim osoba sjedne, tijelo smanjuje sagorijevanje masnoća za 90%, pada količina insulina i povećava se krvni pritisak. Tokom proteklih 50 godina, većina poslova se promijenila i sada zahtijevaju više sjedenja za stolom, što znači da nema dovoljno vremena za trošenje svih kalorija. Na temelju zakona energetske ravnoteže, aktivan stil života ključan je činilac održavanja zdrave tjelesne težine.

Mišići i kosti

Neprestano sjedenje u kombinaciji s nedostatkom tjelesne aktivnosti može učiniti mišiće tijela slabim i mlohavim. Najveće su posljedice na trbušne i glutealne mišiće. Ali mišići nisu jedina stvar koja pati zbog sjedilačkog načina života. Druga moguća posljedica sjedenja za stolom tokom vremena je osteoporoza. Dok kosti zapravo nemaju puno poteškoća u održavanju tijela dok sjedite, one s vremenom mogu izgubiti snagu, postaju porozne i krhkije.

Probavni sistem

Gušterača oslobađa količinu insulina potrebnu za transformaciju uglljenih hidrata u glukozu. Međutim, ćelijama pasivnih mišića treba znatno manja količina insulina, dok ga gušterača i dalje otpušta redovnom brzinom. U 2011. godini, studije su pokazale da samo jedan dan sjedenja dovodi do smanjene potrošnje insulina od strane ćelija. Kao rezultat toga, vjerovatno će se razviti predispozicija za dijabetes i druge bolesti. Takav životni stil takođe može uzrokovati druge neprijatne bolesti poput hroničnog zatvora ili, u ekstremnim slučajevima, hemoroide.

Starenje

Telomeri se nalaze na krajevima hromosoma, štiteći ih od bilo kakve štete. Telomeri postaju sve kraći tokom procesa starenja. Pokazalo se da neaktivan način života uzrokuje da telomeri postaju kraći još brže, čime se znatno ubrzava proces starenja. Dok vam se sjedenje može činiti prijatnim, svaki sat u tom položaju može vas koštati dva sata vašeg života.

Mentalno zdravlje

Sjedilački stil života može imati vrlo negativan uticaj na mentalno zdravlje. Odsutnost tjelesne aktivnosti dovodi do razvoja depresije i anksioznosti. Stolica postaje ostrvo izolacije i usamljenosti. Prema istraživanju, stalno sjedenje uzrokuje nedostatak endorfina koji tjelesna aktivnost i trening obično podstiču u vašem tijelu. Redovno vježbanje može poboljšati raspoloženje i opustiti tijelo. Takođe, može poboljšati samopoštovanje i samopouzdanje. Osim toga, tjelesna aktivnost utječe na proizvodnju serotonina, pomažući da se  zaustavi neravnoteža koja bi mogla dovesti do depresije, problema s pamćenjem i nedostatka apetita.

Nesanica

Nedostatak pokreta može uticati na kvalitet sna. Vaše tijelo tumači stalno sjedenje kao odmor, čak i ako je vaša mentalna aktivnost u vrhuncu. Stoga, ako ste se "odmarali" cijeli dan, vaše tijelo odluči da više ne treba vrijeme za spavanje i opuštanje. Redovna vježba pomaže vam da se riješite nesanice i poboljšate kvalitet sna.

Seksualni život

Muškarci s neaktivnim stilom života imaju veću šansu da će patiti od poremećaja erekcije, problema s prostatom i hormonske neravnoteže. Kad čovjek provede mnogo sati za stolom, cirkulacija krvi u karlici se usporava i na kraju može dovesti do upale i razvoja teških bolesti. S nedostatkom kretanja, masne naslage postaju sve veće, često rezultiraju hormonskom neravnotežom. Ženski hormon, estrogen, proizvodi se u masnim tkivima, što objašnjava zašto muškarci mogu razviti stomak kog se gotovo nemoguće riješiti.