Na stambeno zbrinjavanje čeka još desetak porodica
Različitim programima stambenog zbrinjavanja na području Bijeljine obezbijeđen je krov nad glavom za više od 500 porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vlada Republike Srpske prenijela je vlasništvo na lokalnu zajednicu kako bi se omogućio otkup boračkih stanova. Prema procjenama na stambeno zbrinjavanje čeka još desetak porodica koje su se nakon posljednjeg konkursa doselile u Bijeljinu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida u Bijeljini počelo je odmah po završetku rata, uz pomoć donatora, njemačkog društva GTZ koje je izgradilo 140 stanova. Zajedničkim sredstvima Vlade Srpske i lokalne zajednice izgrađene su stambene zgrade u Amajlijama, Јanji i Bijeljini gdje je krov nad glavom dobilo još 220 porodica. Većina ih je otkupila stanove.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Desetak stanova nije otkupljeno, iako za to ne postoje neki administrativni problem, već jednostavno jer ljudima koji su smješteni ne odgovaraju te stambene jedinice zbog kvadrature i uslova stanovanja - kaže Radomir Marjanović, načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Bijeljina.
Pomoć za izgradnju ili popravku kuća u Bijeljini dobilo je oko 300 porodica koje su stambeno pitanje rješavale na sopstvenom imanju, a prema podacima Boračke organizacije ima ih još, uglavnom u selima.
- Sa sigurnošću mogu reći da je to veoma mali broj, možda je potrebna gradnja još desetak stanova - kaže Radan Ostojić, sekretar Boračke organizacije Grada Bijeljina.
Nakon posljednjeg konkursa za stambeno zbrinjavanje boračke populacije desetak porodica poginulih boraca se doselilo u Bijeljinu.
Za razliku od stambenih jedinica izgrađenih zajedničkim ulaganjem Vlade Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave koje korisnici mogu da otkupe, stanovi izgrađeni novcem stranih donatora ostaju u trajnom vlasništvu lokalne zajednice.
22° 10°
