Centralni registar kredita biće obrisan

Od sutra će se, između ostalog, potrošači u susjednoj Hrvatskoj i drugim zemljama EU moći izjasniti da ne žele da ih pozivaju zbog prodaje određenih usluga ili proizvoda, a u vrijeme predizbornih kampanja stranke će morati imati posebno prikupljene dozvole kako bi se reklamirale putem SMS-ova. U Hrvatskoj će takođe u petak s radom prestati i Registar kreditnih obveznika.

Jedna Banjalučanka kaže da je već dobila obavještenje od jednog portala iz Hrvatske da im potvrdi (pristanak) da li i dalje mogu da koriste njen mail putem kojeg godinama dobija vijesti i novosti od njih.

"BiH će morati uskladiti svoje zakonodavstvo s tom uredbom jer je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzela dvije obaveze o zaštiti ličnih podataka, a one se odnose na usklađivanje zakonodavstva i uspostavljanje nadzornog organa", istakao je za "Nezavisne" Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Prema njegovim riječima, ova uredba donosi mnogo novina, kao što su uspostavljanje novih prava i ojačavanje postojećih, kao i jačanje obaveza onih koji obrađuju lične podatke.

"Kada govorimo o ojačavanju prava, ovo se odnosi na npr. pravo na zaborav, pravo na prenos podataka i druga prava o zaštiti ličnih podataka", naveo je Kovačević.

Istakao je da će se kod nas primjenjivati postojeći zakon dok ne bude usvojen novi, za koji je, kako tvrdi, Agencija u procesu pripreme prijedloga.

Dodao je da je Agencija upoznala nadležne s ovom uredbom te ih obavijestila o hitnosti i neophodnosti usklađivanja našeg zakonodavstva s njom.

Nakon usklađivanja zakonodavstva, tvrdi Kovačević, u BiH više neće postojati Centralni registar kredita kao dosad niti obaveza o dostavljanju ovih podataka.

Marko Đogo, ekonomski analitičar, smatra da će brisanje Centralnog registra kredita (CRK) otežati rad bankama.

"Ovo može dovesti do toga da će banke, s obzirom na to da će imati slabiji uvid, morati tražiti neki drugi mehanizam kako da dođu do tih podataka, što na kraju može dovesti do poskupljenja kredita", kazao je Đogo za "Nezavisne".

Smatra da bi bolje bilo pooštriti proceduru ko i pod kojim uslovima može koristiti podatke CRK, nego izvršiti samo njegovo brisanje.

Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS, kazao je da kada su u pitanju informaciono-komunikacione tehnologije naše zakonodavstvo sigurno neće biti u mogućnosti da se usaglasi s tom uredbom.

"Postoji niz preduslova za usaglašavanje koje postojeće zakonodavstvo ne prati i zbog toga će nam biti neophodno mnogo vremena da se približimo svim odrednicima te direktive", rekao je Dragičević.

Naglasio je da EU želi da zabrani način distribucije podataka koji sada već postoji.

"Ova uredba podrazumijeva način distribucije podatka o nekim određenim licima, koji se uzimaju na određen način, kako ih prikupljati, kako ih držati na nekim mjestima, na serverima i da li se ti podaci smiju dalje distribuirati", pojašnjava Dragičević.

Hrvatski mediji od strožih primjera zaštite podataka od petka navode da će javna objava lista upisanih u vrtiće i škole mora imati pravnu osnovu, odnosno potvrdu roditelja da je smiju objaviti, a ako nemaju, koristiće se lozinke i šifre.

Takođe, pri podizanju nalaz krvi ili bilo koji drugi moći će biti uručen samo lično osobi, odnosno tom pacijentu u ruke.