Sladoled samo iz uvoza: Imamo tržište, ali ne i proizvodnju

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u toku prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 1,4 miliona kilograma sladoleda, a u istom periodu prošle godine 853.987 kilograma.

Skoro polovina uvezenog sladoleda ove godine stigla je iz Hrvatske.

- Osim Hrvatske, sladoled se u BiH najviše uvozi iz Srbije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Makedonije, Francuske, Njemačke, ali i Italije. Među državama iz kojih uvozimo sladoled su i Litvanija, Češka, Belgija i Grčka - istakli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Dodali su da su u prošloj godini stanovnici BiH pojeli 4,8 miliona kilograma ledenih poslastica čija je vrijednost iznosila 23,3 miliona KM.

- Prošlogodišnji uvoz bio je mahom iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Grčke i Francuske - kazali su u UIO BiH i napomenuli da BiH ne izvozi sladoled na strana tržišta.

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik preduzeća "Krajina Klas" iz Banjaluke Saša Trivić kazao je da u BiH nema proizvodnje pa tako ni izvoza industrijskog sladoleda, jer ulazak u ovu granu privrede nije nimalo jednostavan.

- Smatram da u BiH nema privrednika koji su spremni ući u taj posao, jer je naše tržište premalo da bi donijelo profit, a ova grana prehrambene industrije zahtijeva velika ulaganja. Proizvodnja nije toliko komplikovana koliko marketing i distribucija zahtijeva novca. Daleko je veće ulaganje u marketing, kamione i vitrine, nego u samu proizvodnju - kaže Trivić.

On je dodao da bi se, zbog malog tržišta u BiH, ova grana privrede morala fokusirati na izvoz.

- Uz sladoled, taj proizvođač se mora baviti i proizvodnjom i pakovanjem smrznutog voća, povrća i ribe. Zatim, tu se javlja problem porijekla mlijeka. Do izražaja bi došli svi problemi naše poljoprivrede, tako da se ne isplati u ovim uslovima pokretati tu proizvodnju - naglasio je Trivić.

Ekonomista Zoran Pavlović ocijenio je da podaci o milionski vrijednom uvozu sladoleda govore da u BiH postoji velika potreba za ovim proizvodima, ali da nema podrške nadležnih institucija.

Ministarstva, pa ni i privredne komore u BiH nemaju nikakvu strategiju ekonomskog razvoja, u kojoj bi se definisale potrebe tržišta. Očigledno je da imamo tržište zainteresovano za sladoled, ali nema podrške ni subvencija iz budžeta, koje bi potakle tu proizvodnju - zaključio je Pavlović."Italijanski" sladoled

Saša Trivić je rekao da je u ranijem periodu u BiH bilo nekoliko pokušaja pokretanja proizvodnje industrijskog sladoleda, koji su neslavno završili. Trenutno se u BiH proizvodi samo tzv. "italijanski" sladoled, i to najviše u slastičarnicama i sličnim radnjama.

- Mi radimo manje količine, i to nije industrijski sladoled, već se svrstava u zanatsku proizvodnju - istakao je Trivić.