Tone smeća plutaju rijekama i nacionalnim parkovima

Na ovo su upozorili eko aktivisti povodom Međunarodnog dana zaštite životne sredine, koji se danas obilježava u više od 140 zemalja svijeta, a ove godine je posvećen upravo borbi protiv zagađenja prirode plastikom.

U BiH ovim gotovo nerazgradivim otpadom ugroženi su čak i nacionalni parkovi, upozoravaju iz UN Programa za životnu sredinu UNEP.

- Najslikovitiji primjer za to je Nacionalni park Drina, najnovije zaštićeno područje u RS. Prizori su šokantni, a šteta dugotrajna. Poseban problem su plastične mikročestice, koje iz malih rijeka plutaju u velike, a potom i u mora i okeane. Ribeto unose u svoj organizam, a onda i ljudi, koji se hrane ribom ili morskim plodovima, taj otrov unose u svoj organizam. Sjetimo se kolika se prašina digla zbog prisustva žive u tunjevini, ali plastičen mikročestice su dugoročno posmatrano mnogo opasnije - upozorava Amina Omičević, šefica kancelarije UNEP u BiH.

Ona podsjeća da je ovom vrstom otpada ugrožena i morska obala BiH, na poluostrvu Klek kod Neuma, koji je prije rata bio zaštićeno područje, sa rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, i gdje su povremeno otkrivane čak i nove vrste flore i faune.

Omičevićeva dodaje da divljih deponija ili smeća koje za sobom ostavljaju nesavjesni posjetioci ima u skoro svakom od 33 zaštićena područja u BiH, te da se još radi na zakonskom regulisanju zbrinjavanja ambalažnog otpada.

Mada su efekti toga u prirodi slabo vidljivi, u Republici Srpskoj već postoje propisi, na osnovu kojih Fond za zaštitu životne sredine RS godišnje prikupi oko 2,5 miliona KM nakande od zagađivača prirode ambalžnim otpadom.

- Za oko 85 odsto tog otpada odgovorni su uvoznici, a za oko 15 odsto domaći proizvođači. Prikupljeni novac, putem javnog poziva, dodjeljujemo opštinama i komunalnim preduzećima, kako bi oni unaprijedili sistem za odvajanje i zbrinjavanje otpada - kaže direktor Fonda Srđan Todorović.

Dodaje da Fond nema precizne podatke o tome koliki procenat ambalažnog otpada čini plastika, ali vjeruje da se radi o znatnoj količni koja "ozbiljno opterećuje životnu sredinu".

U BiH postoji samo jedna fabrika za reciklažu plastične ambalaže, "Omorika" iz Doboja i tu se prerađuje sav plastični ambalažni otpad, najčešće platičen boce, koji ne završe na deponijama mješovitog otpada ili u prirodi.

Mnoge vrste otpada se izvoze, iako bi se njegovom preradom mogli zaraditi milioni. U tu kategoriju spada i staklo, koje se može reciklirati stoodstotno i neograničen broj puta, ali u BiH se time niko ne bavi.