Niko ne zna tačan broj migranata koji su stigli u BiH

Bez mogućnosti da nastave dalje, migranti bez krova nad glavom u toj opštini praktično ostaju zaglavljeni. Uz izostanak reakcije institucija migrantska kriza sve više prerasta u humanitarnu.

Na gotovo četrdeset stepeni, bez hlada, pod satorima ili u hladu krošnji. Velika Kladuša ovih je dana migrantima najnaseljenije mjesto. U najzapadniju tačku Bosne i Hercegovine dolaze svakodnevno. Prema procjenama tu ih je oko dvije hiljade, tačan broj nije poznat. Već dvije godine sa porodicom, na putu od ratom zahvaćenog Avganistana do boljeg života u Evropi je i Đoveda. Od petoro djece, jedna kćerka boluje od leukemije, ni jedno više ne ide u školu, ali 12 godišnjakćerka za to vrijeme naučila je engleski i nešto srpskog, pa je sa arapskog prevodila očevu izjavu.

U kampu u kojem su oni, još je teških priča. Jedan mladić boluje od tumora, a njegovu i priču ostalih komplikuje mogućnost sve težeg održavanje higijene i zaraze svrabom i ušima koje nastaju zbog toga.

Sve više migranata koji balkanskom rutom stižu do Sarajeva svoju priliku vide baš u Velikoj Kladuši. Ipak, osim pomoći građana, druge nema. U kampu, u kojem je najveći broj djece, zatekli smo i Piksija iz Banjaluke. Kaže - sa migrantima je od velikog migrantskog vala 2015. godine, a bio je do sada na sedam kriznih područja.

Zarobljeni tamo gdje ne žele biti migranti se nadaju da će najmlađa članice Evropske unije konačno otvoriti svoje granice, ali to se ne dešava. Vjeruju u to da će se domoći toliko željene Italije. Ramoniz Indije je izgubio, pa je na novi pokušaj prelaska granice svoje prijatelje samo ispratio.

Ni lokalne, ni kantolane, ni federalne, ali ni bh vlasti migrantima u Velikoj Kladuši, prema njihovim i riječima humanitaraca, ni na koji način nisu pomogle. Za oko tri mjeseca koliko aktuelni talas traje, dok su vlasti okretale glavu,Asim Latić je poslužio gotovo 39 hiljada obroka i svaki je zabilježio.

DokAsim nastavlja hraniti migrante u Velikoj Kladuši bez pomoći nadležnih, Savjet ministara je saopštio da je odobrio 75 hiljada maraka Crvenom krstu za potrebe migranata. Dok brojni stručnjaci upozoravaju na bezbjednosne aspekte krize koja postaje i humanitarni problem, dolazi i vijest da bi BiH ukoliko se za to odluče susjedne zemlje, mogla učiniti isto, i zatvoriti svoje granice.